Japanska vlada odobrila je hitni paket mjera za jačanje kibernetičke sigurnosti vrijedan gotovo 10 milijardi jena, odnosno približno 63 milijuna dolara, nakon niza ozbiljnih kibernetičkih napada i povreda podataka koji su posljednjih mjeseci pogodili brojne kompanije i javne institucije. Odluka je donesena 6. studenoga 2026. na sastanku vlade premijerke Sanae Takaichi, a predviđa povećanje ulaganja u zaštitu državnih informacijskih sustava, snažnije policijske kapacitete za istraživanje napada, osnivanje specijaliziranih sigurnosnih timova te intenzivnije korištenje umjetne inteligencije za otkrivanje i uklanjanje ranjivosti.
Sredstva su osigurana iz proračunske pričuve za fiskalnu 2026. godinu, a prema službenim podatcima japanskog Ministarstva financija odobren je iznos od 9,959 milijardi jena. Od toga je 4,116 milijardi jena namijenjeno jačanju policijskih kapaciteta, uključujući nabavu opreme, prikupljanje i analizu podataka o prijetnjama te dodatno osposobljavanje stručnjaka. Za zaštitu sustava državne Digitalne agencije izdvojeno je 3,8 milijardi jena, dok će se približno 2,04 milijarde jena koristiti za sigurnosne provjere važnih državnih informacijskih sustava uz primjenu umjetne inteligencije.
Riječ je o početnom financiranju hitnih mjera, a ne o konačnom iznosu potrebnom za provedbu cjelokupne strategije. Premijerka Takaichi zatražila je od Ministarstva financija i ostalih nadležnih institucija da osiguraju dodatna sredstva za aktivnosti koje će se provoditi tijekom sljedećih mjeseci i godina. Vlada pritom želi uspostaviti trajniji sustav koordinacije između javnih institucija, privatnih sigurnosnih kompanija i operatora kritične infrastrukture kako bi se smanjilo vrijeme potrebno za otkrivanje napada i oporavak pogođenih organizacija.
Nove mjere dolaze u razdoblju izrazitog povećanja broja prijavljenih sigurnosnih incidenata. Tijekom 2026. napadnute su brojne japanske kompanije, a posljedice su uključivale krađu osobnih podataka, prekide internetskih usluga i nemogućnost pristupa poslovnim informacijskim sustavima. Japanski mediji izvijestili su da je broj prijava kibernetičkih incidenata koje su nadležna tijela zaprimila tijekom listopada bio više od deset puta veći nego u rujnu, što je dodatno povećalo pritisak na vladu da ubrza postojeće sigurnosne programe.
Među primjerima koji pokazuju razmjere problema nalazi se napad na infrastrukturu kompanije IDC Frontier, povezane sa SoftBankom, koji se dogodio 7. listopada. Napadači su iskoristili sigurnosnu ranjivost u softveru otvorenog koda koji se koristio unutar autentifikacijskog sustava platforme IDCF Cloud. Nakon neovlaštenog pristupa došlo je do ransomware napada i prekida rada dijela virtualnih poslužitelja, a incident je pogodio 495 poslovnih korisnika i lokalnih javnih institucija.
Kompanija je nakon istrage objavila da nije utvrdila iznošenje podataka pohranjenih na korisničkim virtualnim poslužiteljima, ali je potvrdila ozbiljan poremećaj dostupnosti usluga i potrebu za oporavkom pogođenih sustava. Takvi incidenti pokazuju koliko ovisnost o zajedničkim cloud platformama i vanjskim dobavljačima može povećati posljedice sigurnosnog propusta. Napad na jednog pružatelja usluga istodobno može ugroziti poslovanje stotina organizacija koje koriste njegovu infrastrukturu, čak i kada njihovi vlastiti sustavi nisu izravno kompromitirani.
Dodatni problem predstavljaju napadi usmjereni na korisničke podatke. Japanske vlasti tijekom listopada upozorile su na brojne incidente povezane s internetskim trgovinama, mobilnim aplikacijama i vanjskim pružateljima digitalnih usluga. Među pogođenim kompanijama našli su se Daiwa Securities, BookOff i drugi veliki poslovni sustavi, dok je napad na uslugu iznajmljivanja automobila Times Car doveo do izloženosti podataka povezanih s približno 6,6 milijuna korisničkih računa. Takvi incidenti povećavaju rizik od naknadnih prijevara, krađe identiteta i ciljanih phishing kampanja.
Japanska vlada u novom je programu posebno upozorila na činjenicu da velik dio uspješnih napada nije posljedica nepoznatih i iznimno sofisticiranih ranjivosti, nego nedovoljno provedenih osnovnih sigurnosnih postupaka. Među najčešćim problemima navode se neažurirani informacijski sustavi, pogrešne konfiguracije mrežnih i internetskih servisa, nedovoljna zaštita aplikacija tijekom razvoja te sigurnosni propusti kod vanjskih dobavljača. Razvoj umjetne inteligencije dodatno povećava opasnost jer napadačima omogućuje automatizaciju pronalaženja ranjivih sustava i znatno brže iskorištavanje otkrivenih slabosti.
Zbog toga je jedan od najvažnijih dijelova novog programa osnivanje posebnog tima vrhunskih sigurnosnih stručnjaka, za koji je odgovorno Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije. Tim bi trebao biti uspostavljen do kraja studenoga pri japanskoj Agenciji za promicanje informacijske tehnologije, poznatoj kao IPA, a njegov će zadatak biti provođenje naprednih sigurnosnih provjera i simuliranih napada, odnosno penetracijskih testiranja. Stručnjaci će koristiti napredne modele umjetne inteligencije za pronalaženje sigurnosnih slabosti i provjeru otpornosti informacijskih sustava.
Takva testiranja trebala bi omogućiti brže otkrivanje ranjivosti prije nego što ih iskoriste napadači. Umjesto oslanjanja samo na povremene ručne provjere, novi tim razvijat će alate i postupke koji će moći analizirati veći broj sustava, prepoznavati opasne konfiguracije i simulirati različite scenarije napada. Japanska vlada planira dio tih kapaciteta staviti na raspolaganje privatnim sigurnosnim kompanijama, uključujući razvoj alata i edukaciju stručnjaka, čime želi povećati dostupnost naprednih sigurnosnih provjera i izvan državnog sektora.
Usporedno će se pojačati sigurnosne provjere državnih informacijskih sustava, uključujući infrastrukturu za digitalnu identifikaciju, zajedničke državne servise i platforme koje koriste javne institucije. Poseban naglasak stavljen je na Government Solutions Service, državni sustav zajedničkih informacijskih usluga, te digitalnu autentifikacijsku infrastrukturu povezanu s japanskim sustavom identifikacijskih kartica My Number. Cilj je ubrzati otkrivanje ranjivosti, unaprijediti nadzor i osigurati kontinuitet rada ključnih digitalnih usluga.
Plan uključuje i izravnu pomoć lokalnim samoupravama, koje često nemaju dovoljno vlastitih sigurnosnih stručnjaka. Ministarstvo unutarnjih poslova i komunikacija uspostavit će posebnu mrežu stručne podrške koja će gradovima i općinama omogućiti provođenje sigurnosnih provjera uz pomoć umjetne inteligencije. Lokalne vlasti trebale bi detaljnije nadzirati i sustave svojih vanjskih dobavljača, koristiti višefaktorsku autentifikaciju te smanjiti količinu osobnih podataka koji se čuvaju bez stvarne poslovne ili zakonske potrebe.
Druga velika promjena odnosi se na način pružanja pomoći organizacijama koje su već napadnute. Japan planira osnovati zajedničke interventne timove državnih institucija i privatnog sektora, koji će na zahtjev pogođenih organizacija pomagati u početnom odgovoru na incidente. Njihov zadatak bit će utvrđivanje opsega kompromitacije, sprječavanje širenja napada, očuvanje dokaza i koordinacija oporavka ključnih sustava. Takva pomoć bit će usmjerena na slučajeve u kojima težina incidenta, hitnost ili ograničeni kapaciteti organizacije opravdavaju izravnu državnu intervenciju.
Za organizaciju tih aktivnosti bit će odgovoran Nacionalni ured za koordinaciju kibernetičke sigurnosti, koji bi do kraja japanske fiskalne 2026. godine, odnosno do ožujka 2027., trebao uspostaviti operativnu strukturu za raspoređivanje interventnih timova. Za najteže incidente, osobito one koji mogu ugroziti ljudske živote, javnu sigurnost ili nacionalnu infrastrukturu, predviđeno je formiranje zajedničkog tima u kojem će sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava, policije, Ministarstva obrane i japanskih samoobrambenih snaga.
Vlada planira i drukčiji pristup organizacijama za koje postoji povećana opasnost od napada. Do kraja studenoga trebao bi biti uspostavljen poseban tim koji će proaktivno kontaktirati potencijalno ugrožene kompanije i institucije, upozoravati ih na sumnjive aktivnosti te pomagati u provjeri sigurnosnog stanja. Takav model razlikuje se od dosadašnje prakse u kojoj državne institucije najčešće zaprimaju informacije tek nakon što organizacija sama otkrije napad i prijavi ga nadležnim službama.
Poseban dio programa odnosi se na sigurnost dobavnih lanaca. Japanska Agencija za promicanje informacijske tehnologije, u suradnji s Nacionalnim institutom za informacijske i komunikacijske tehnologije NICT, priprema probni sustav neprekidnog nadzora kibernetičkih prijetnji. Sustav bi trebao raditi 24 sata dnevno, tijekom cijele godine, a njegovo pokretanje predviđeno je početkom 2027. godine. Cilj je ranije prepoznavanje napada na dobavljače i sprječavanje njihova širenja na druge kompanije unutar istog poslovnog ekosustava.
Uz tehničke mjere Japan planira znatno ubrzati razmjenu informacija između javnog i privatnog sektora. Sigurnosni dobavljači, pružatelji cloud usluga i velike tehnološke kompanije trebali bi više sudjelovati u razmjeni podataka o napadima, ranjivostima i novim metodama kompromitacije sustava. Vlada želi proširiti suradnju i s međunarodnim tehnološkim kompanijama te razvojnim organizacijama koje se bave naprednim modelima umjetne inteligencije, kako bi informacije o novim prijetnjama bile dostupne prije njihova masovnog iskorištavanja.
Premijerka Takaichi dodatno je zatražila da nadležna ministarstva značajno ubrzaju dostavu informacija o ozbiljnim incidentima. Za napade na kritičnu infrastrukturu postavljen je operativni cilj da informacije do središnjih državnih tijela stignu unutar nekoliko sati, a najkasnije istoga dana. Time se želi izbjeći situacija u kojoj različite institucije raspolažu samo dijelovima informacija o napadu, što otežava procjenu njegova opsega i organizaciju odgovora.
Važnu ulogu u novom sigurnosnom modelu ima i aktivna kibernetička obrana, za koju je Japan tijekom prethodne dvije godine uspostavio poseban zakonodavni okvir. Zakoni doneseni u svibnju 2025., čije su ključne odredbe o preventivnom djelovanju stupile na snagu 1. listopada 2026., omogućuju policiji i japanskim samoobrambenim snagama provođenje određenih mjera protiv poslužitelja i druge infrastrukture koja se koristi za ozbiljne kibernetičke napade.
Za razliku od tradicionalnog modela zaštite, koji se prvenstveno oslanja na obranu vlastite mreže, aktivna obrana omogućuje djelovanje usmjereno na infrastrukturu napadača kako bi se napad spriječio ili zaustavio prije nastanka ozbiljne štete. Takve mjere mogu uključivati pristup poslužiteljima koji se koriste za napade i njihovu neutralizaciju, ali nisu dopuštene bez odgovarajuće pravne osnove i nadzora. O provedbi odlučuju nadležna državna tijela, uz važnu ulogu neovisnog povjerenstva za nadzor aktivne kibernetičke obrane.
Takav pristup otvara niz pravnih i sigurnosnih pitanja jer infrastruktura koju napadači koriste ne mora nužno biti u njihovu vlasništvu. Kompromitirani poslužitelj može pripadati legitimnoj kompaniji ili pružatelju cloud usluga, pa pogrešna intervencija može prouzročiti dodatnu štetu ili prekinuti zakonite usluge. Zbog toga se japanski sustav oslanja na posebno odobravanje preventivnih mjera i nadzor njihove zakonitosti, dok je puni razvoj kapaciteta za širu obradu komunikacijskih podataka planiran za 2027. godinu.
Osim sprječavanja napada, japanska vlada želi povećati sposobnost policije za prikupljanje digitalnih dokaza. Novi program predviđa razvoj posebnih kapaciteta za brzu forenzičku analizu, čime bi se omogućilo ranije očuvanje zapisnika sustava, identifikacija kompromitiranih korisničkih računa i utvrđivanje načina na koji je napadač ostvario pristup. Takve informacije važne su ne samo za kaznene istrage nego i za sprječavanje ponavljanja istih napada kod drugih organizacija.
Mjere obuhvaćaju i zaštitu građana čiji su osobni podatci kompromitirani. Japan planira dodatno povezati postojeće kanale za prijavu incidenata, besplatno sigurnosno savjetovanje i informacije o zaštiti od prijevara. Posebna pozornost bit će usmjerena na zlouporabu ukradenih osobnih podataka za lažno predstavljanje, phishing i druge oblike prijevara, koji često slijede nakon početnog kibernetičkog incidenta.
Prvi konkretan rok za provedbu novog programa kraj je studenoga, kada bi trebali biti uspostavljeni stručni tim za napredne sigurnosne provjere i proaktivni tim za kontaktiranje ugroženih organizacija. Tijekom sljedećih mjeseci trebala bi započeti organizacija interventnih timova za pomoć napadnutim kompanijama, dok je za početak 2027. planirano ispitivanje sustava neprekidnog nadzora dobavnih lanaca. Dodatna financijska sredstva, operativna pravila i stvarni kapaciteti pojedinih službi bit će određivani tijekom provedbe, pa odobrenih 10 milijardi jena predstavlja početak znatno šire reorganizacije japanskog odgovora na kibernetičke prijetnje.
