INFOGRAFIKA: Utjecaj mobitela na ekonomiju

INFOGRAFIKA: Utjecaj mobitela na ekonomiju

Foto: DepositPhotos

Mobilna revolucija potpuno je promijenila svijet i živote oko četiri milijarde vlasnika mobilnih uređaja, no uz to je imala efekt i na ekonomiju, što kroz svoj izvještaj zorno prikazuje GSMA.

Naime, mobilna industrija je u prošloj godini vrijedila 3,9 bilijuna američkih dolara, što je 3900 milijardi dolara. Dakle, cifra od koje se zavrti u glavi. To je ukupno 4,6 posto globalnog BDP-a, a svake godine postotak raste, baš kao i bilijuni dolara vrijednosti mobilne industrije.

Kad se pak podijeli sve skupa na regije, vidi se da u Azijsko-pacifičkoj mobilni udio čini 5,3 posto BDP-a sa svojih 1,6 bilijuna dolara. Zatim slijedi Sjeverna Amerika s 4,1 posto i 840 milijardi dolara, Europa je treća sa 620 milijardi dolara i 3,5 posto, a zatim se vrijednost podosta spušta.

Pa tako Latinska Amerika od mobilne industrije ima 270 milijardi dolara u prošloj godini, što je 5,2 posto BDP-a. Bliski istok i Sjeverna Afrika su na 170 milijardi dolara i 4,2 posto, a rekorder po udjelu BDP-a jest regija Subsaharske Afrike s 8,6 posto i 144 milijardi dolara. Također, Zapadna Afrika je na 8,7 posto udjela ili 52 milijarde dolara.

Još iz kategorije

INFOGRAFIKA: Najveće ekonomije na svijetu

INFOGRAFIKA: Najveće ekonomije na svijetu

21.01.2020. komentiraj

Trgovinski rat Sjedinjenih Američkih Država i Kine podosta utječe na globalnu ekonomiju, ali činjenica jest da ona svejedno raste, posebno kad se priča o te dvije zemlje. Samo, na vrhu je ipak ona najmnogoljudnija.

Gdje i na što europljani najviše troše Bitcoine?

Gdje i na što europljani najviše troše Bitcoine?

21.01.2020. komentiraj

Europa je iznimno razvijena u svakom smislu no nekako svejedno konstantno kaska za Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom, pa i Japanom ili Južnom Korejom, kad se radi o implementaciji, integraciji i uporabi najnovijih tehnoloških postignuća.

Hrvatska i dalje zaostaje, ali se približila dinamici rasta zemalja EU10

Hrvatska i dalje zaostaje, ali se približila dinamici rasta zemalja EU10

21.01.2020. komentiraj

Podaci o ostvarenom rastu BDP-a u prva tri kvartala prošle godine pokazuju da je Hrvatska u tom razdoblju rasla dinamičnije od cijele Europske unije, 3,1 posto u odnosu na 1,6 posto rasta EU, ali i dalje sporije od prosjeka zemalja EU10. Prosječni rast ovih zemalja, koje se često nazivaju „zemlje usporedivih značajki“, iznosio je 3,6 posto, pri čemu se rast BDP-a kretao u rasponu od 2,4 posto u Slovačkoj do 5,1 posto u Mađarskoj, a ukupno su četiri od tih deset zemalja bilježile sporiji rast od Hrvatske.