PODNASLOV: Cisco i Sapio Research pokazuju da je 61 posto industrijskih organizacija već uvelo AI u žive operacije, iako tek manji dio tvrdi da je dosegao zrelu i skaliranu razinu implementacije. Istodobno analiza koju prenosi domaći Bug pokazuje da Europa ubrzava prijelaz prema LTE i 5G širokopojasnim mrežama za javnu sigurnost. Zajedno te dvije priče potvrđuju da se rasprava o AI-u i naprednoj povezivosti sve manje vodi na razini demonstracija, a sve više na razini stvarnih operativnih i društveno kritičnih sustava.
Prema Cisco i Sapio Research izvješću koje prenosi RCR Wireless, 61 posto industrijskih organizacija već koristi AI u živim operacijama, dok samo 20 posto tvrdi da su implementacije zrele i skalirane. U izvješću se naglašava da se AI širi kroz proizvodnju, transport i komunalne sustave, gdje se koristi za strojni vid, robotiku, mobilnost i sigurnosno osjetljive operacije. Istodobno se pokazuje i da je cyber-rizik najveća prepreka daljnjem širenju. To je važna poruka jer otkriva stvarno stanje tržišta: AI je već ušao u industrijske procese, ali je razlika između pionirskih i doista operativno spremnih organizacija i dalje velika.
Prema analizi SNS Telecom & IT Europa ubrzava uvođenje LTE i 5G širokopojasnih mreža za javnu sigurnost te da više država zapadne i sjeverne Europe planira ili provodi prijelaz s TETRA i Tetrapol sustava na kritične širokopojasne mreže temeljene na 3GPP standardima između 2028. i 2031. godine. Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Finska i Švedska navode se među zemljama koje već provode puniji prijelaz prema takvim komunikacijama za hitne službe. To je važan indikator jer pokazuje da se nova generacija povezanosti i digitalnih alata sve više pomiče prema kritičnim javnim funkcijama, a ne samo prema komercijalnim mrežama.
Za Hrvatsku su obje priče relevantne. Industrijski AI ima smisla samo ondje gdje se može sigurno i pouzdano ugraditi u stvarne procese, dok javnosigurnosne mreže imaju smisla samo ako država i operatori znaju izgraditi interoperabilan, održiv i dugoročno financiran sustav. U oba slučaja presudno je isto pitanje: kako novu tehnologiju prevesti iz prezentacija u operativnu realnost. Zato ovu temu vrijedi čitati kao širi indikator tržišta. AI, 5G i napredna povezanost više nisu samo simbol tehnološke modernosti. Oni postaju dio infrastrukture na kojoj se oslanjaju tvornice, komunalije, hitne službe i javna sigurnost. Upravo zbog toga urednička obrada ove teme može otvoriti prostor za domaće pitanje koje sada postaje sve važnije: koliko su hrvatski sustavi spremni za takvu vrstu digitalne operativnosti.
Čak 80 posto izvršnih direktora očekuje da će umjetna inteligencija izazvati visok ili srednje visok stupanj promjena u njihovim operativnim sposobnostima, pri čemu se fokus pomiče s digitalnog poslovanja na autonomno poslovanje, pokazuje Gartnerovo istraživanje. Anketa je obuhvatila 469 izvršnih direktora i drugih viših poslovnih rukovoditelja širom svijeta, a provedena je tijekom tri tromjesečja zaključno s četvrtim tromjesečjem 2025.
Sandisk je objavio 8,97 milijardi dolara prihoda u fiskalnom četvrtom tromjesečju i prilagođenu dobit od 39,25 dolara po dionici. Oba su rezultata nadmašila tržišna očekivanja, a potražnja za flash memorijom u AI podatkovnim centrima podigla je prodaju znatno iznad razine iz istog razdoblja prošle godine. Važnija nova činjenica od samog kvartalnog skoka jest promjena načina ugovaranja. Izvršni direktor David Goeckeler rekao je Reutersu da Sandisk ima osam dugoročnih sporazuma sa šest kupaca, ukupne vrijednosti veće od 93,9 milijardi dolara. Kompanija očekuje da će do kraja fiskalne godine u srpnju 2027. polovica njezine proizvodnje biti pokrivena takvim ugovorima, a tijekom fiskalne 2028. približno dvije trećine.
Potrošnja električne energije podatkovnih centara širom svijeta trebala bi porasti 26 posto u 2026., procjenjuje Gartner. Ta konzultantska kuća očekuje da će globalna potrošnja električne energije podatkovnih centara dosegnuti 565 teravatsati u 2026., u odnosu na 447 teravatsati u 2025.
