INDUSTRIJSKI AI I JAVNA SIGURNOST

Industrijski AI ulazi u žive operacije, a Europa istodobno ubrzava 5G i LTE mreže za javnu sigurnost

PODNASLOV: Cisco i Sapio Research pokazuju da je 61 posto industrijskih organizacija već uvelo AI u žive operacije, iako tek manji dio tvrdi da je dosegao zrelu i skaliranu razinu implementacije. Istodobno analiza koju prenosi domaći Bug pokazuje da Europa ubrzava prijelaz prema LTE i 5G širokopojasnim mrežama za javnu sigurnost. Zajedno te dvije priče potvrđuju da se rasprava o AI-u i naprednoj povezivosti sve manje vodi na razini demonstracija, a sve više na razini stvarnih operativnih i društveno kritičnih sustava.

Industrijski AI ulazi u žive operacije, a Europa istodobno ubrzava 5G i LTE mreže za javnu sigurnost

Prema Cisco i Sapio Research izvješću koje prenosi RCR Wireless, 61 posto industrijskih organizacija već koristi AI u živim operacijama, dok samo 20 posto tvrdi da su implementacije zrele i skalirane. U izvješću se naglašava da se AI širi kroz proizvodnju, transport i komunalne sustave, gdje se koristi za strojni vid, robotiku, mobilnost i sigurnosno osjetljive operacije. Istodobno se pokazuje i da je cyber-rizik najveća prepreka daljnjem širenju. To je važna poruka jer otkriva stvarno stanje tržišta: AI je već ušao u industrijske procese, ali je razlika između pionirskih i doista operativno spremnih organizacija i dalje velika. 

Prema analizi SNS Telecom & IT Europa ubrzava uvođenje LTE i 5G širokopojasnih mreža za javnu sigurnost te da više država zapadne i sjeverne Europe planira ili provodi prijelaz s TETRA i Tetrapol sustava na kritične širokopojasne mreže temeljene na 3GPP standardima između 2028. i 2031. godine. Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Finska i Švedska navode se među zemljama koje već provode puniji prijelaz prema takvim komunikacijama za hitne službe. To je važan indikator jer pokazuje da se nova generacija povezanosti i digitalnih alata sve više pomiče prema kritičnim javnim funkcijama, a ne samo prema komercijalnim mrežama. 

Za Hrvatsku su obje priče relevantne. Industrijski AI ima smisla samo ondje gdje se može sigurno i pouzdano ugraditi u stvarne procese, dok javnosigurnosne mreže imaju smisla samo ako država i operatori znaju izgraditi interoperabilan, održiv i dugoročno financiran sustav. U oba slučaja presudno je isto pitanje: kako novu tehnologiju prevesti iz prezentacija u operativnu realnost. Zato ovu temu vrijedi čitati kao širi indikator tržišta. AI, 5G i napredna povezanost više nisu samo simbol tehnološke modernosti. Oni postaju dio infrastrukture na kojoj se oslanjaju tvornice, komunalije, hitne službe i javna sigurnost. Upravo zbog toga urednička obrada ove teme može otvoriti prostor za domaće pitanje koje sada postaje sve važnije: koliko su hrvatski sustavi spremni za takvu vrstu digitalne operativnosti.