Europski akt o pristupačnosti uvodi novu razinu odgovornosti za digitalne platforme, osobito one koje pružaju usluge velikom broju korisnika. Pristupačnost više nije samo pitanje dobre prakse ili društvene odgovornosti, nego pravni i poslovni zahtjev. Web stranice, aplikacije, e-trgovina, digitalno bankarstvo i korisnička sučelja moraju se projektirati tako da ih mogu koristiti osobe s različitim vrstama invaliditeta.
Za tvrtke to znači da pristupačnost ne može biti naknadna kozmetička dorada. Potrebno je razmišljati o kontrastu, navigaciji tipkovnicom, čitačima ekrana, jasnim obrascima, strukturiranim naslovima, alternativnom tekstu za slike i razumljivim porukama pogreške. Kada se takvi elementi ne uključe na početku, kasnija prilagodba može biti skupa i tehnički složena.
Poslovni učinak širi je od same usklađenosti. Pristupačna sučelja često su bolja za sve korisnike jer su jasnija, brža i jednostavnija za korištenje. U digitalnom kanalu gdje se korisnici lako prebacuju konkurenciji, loše iskustvo nije samo reputacijski problem, nego gubitak prihoda. Pristupačnost zato treba povezati s kvalitetom korisničkog iskustva i dizajnom usluge.
Razvojni i dizajnerski timovi moraju uvesti testiranje pristupačnosti u redoviti ciklus isporuke. Automatizirani alati mogu otkriti dio problema, ali ne mogu zamijeniti ručnu provjeru i uključivanje stvarnih korisnika. Posebno je važno da pristupačnost bude dio nabavnih kriterija kada se kupuju platforme ili vanjske razvojne usluge.
Na regionalnom tržištu rokovi i obveze iz Akta mogli bi ubrzati profesionalizaciju digitalnog dizajna. Tvrtke koje pristupačnost shvate kao sastavni dio kvalitete proizvoda imat će prednost nad onima koje će je rješavati u zadnji trenutak. U konačnici, digitalna usluga koja nije dostupna svima sve teže može biti smatrana zrelom uslugom.
Neprimjerena učestalost promotivnih poruka, nedostatak personalizacije i korištenje neprovjerenih komunikacijskih kanala među pogreškama su koje tvrtkama mogu povećati marketinške troškove i smanjiti učinkovitost prodajnih kampanja. Rakuten Viber izdvojio je pet čestih problema u komunikaciji s kupcima te predstavio načine na koje ih tvrtke mogu izbjeći.
Maloprodajna potrošnja na devet europskih tržišta tijekom ovogodišnje blagdanske sezone mogla bi porasti za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuje prognoza Mastercard Economics Institutea (MEI). Procjena se odnosi na razdoblje od 1. studenoga do 26. prosinca 2026. godine, a obuhvaća maloprodaju bez automobila i goriva.
Na ovom se događanju Hrvatska po prvi put predstavlja na nacionalnom štandu, u organizaciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te Hrvatske gospodarske komore.