HUP-ova porezna reforma rješenje je za dugoročnu održivost tržišta rada i zaustavljanje negativnih demografskih trendova u zemlji

HUP-ova porezna reforma rješenje je za dugoročnu održivost tržišta rada i zaustavljanje negativnih demografskih trendova u zemlji

U Splitu je danas predstavljen prijedlog porezne reforme HUP-a kojemu je cilj odgovoriti na izazove dinamičnog tržišnog rada, koje u kombinaciji s nepovoljnim demografskim trendovima otežava proces novih zapošljavanja ne samo u Dalmaciji, nego i u ostatku Hrvatske. Konferencija u organizaciji HUP-ove Podružnice Split okupila je članove poslovne zajednice i donositelje odluka kojima je sažetak reforme predstavila dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.

Porezno rasterećenje rada kojeg HUP predlaže uključuje povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5.000 kuna (uz povećanje godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka) te smanjivanje niže stope poreza na dohodak s 20% na 15%, uz zadržavanje više stope poreza na dohodak (30%), ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje (s 30.000 na 50.000 kuna), kao i rasterećenje sustava doprinosa, a koji značajno povećavaju ukupan trošak rada.

Helena Budiša, predsjednica Izvršnog odbora HUP- Podružnice Dalmacija, poduzetnica  i ovlaštena revizorica tvrtke UHY HB EKONOM d.o.o. u uvodnom je govoru istaknula porazne rezultate posljednjeg popisa stanovništva, prema kojem je Hrvatska u posljednjih deset godina izgubila čak 10 posto svog stanovništva: „Grad Split ima 15.000 stanovnika manje u odnosu na prošli popis, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji trideset je tisuća stanovnika manje! Zbog ovih trendova hrvatsko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim problemom manjka radne snage. Manjak radno aktivnog stanovništva znači i manje onih koji uplaćuju u zdravstveni i mirovinski sustav, koji postaju apsolutno neodrživi“ – kazala je Budiša te dodala: „Vrijeme je da se zapitamo – zašto hrvatski radnici odlaze iz države i svoj život odlučuju nastaviti u inozemstvu, radeći za strane poslodavce? Hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno, a jedan od osnovnih uzroka tome je visoko opterećenje rada. Poslodavci nisu u mogućnosti isplaćivati visoke neto plaće svojim radnicima, osobito onim visokokvalificiranim, jer u prosjeku, za više razine plaća, čak 42% bruto plaće moraju dati državi!“

Prevelik ukupan trošak rada usporava razvoj zdrave ekonomije u zemlji, koja se ne može produktivno razvijati bez rasta privatnog sektora koji stvara dodanu vrijednost, privlači znanja i talente te osigurava otpornost čitavog gospodarstva na krize i eksterne nepogode, koje je nemoguće predvidjeti. „Značajno porezno opterećenje rada dovodi i do sve prisutnijih alternativnih oblika rada i načina prihodovanja, što je osobito prisutno upravo u Dalmaciji gdje porezni sustav demotivira klasičan radni odnos, ali i ulaganje u obrazovanje što dugoročno smanjuje intelektualni kapital pojedinih dijelova naše zemlje“, uvodno je istaknula Tomić.

Na panel raspravi „Možemo li sadašnjom politikom zadržati ljude u zemlji i preokrenuti demografske trendove?“ uz Budišu su sudjelovali i Mateo Perak, suosnivač i direktor tvrtke Profico; Zvonimir Paradžik, financijski direktor Hotela Le Meridien Lav Split; Mirela Kotarac, direktorica ljudskih resursa CEMEX Hrvatska i dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, a raspravu je moderirao dr. sc. Paško Burnać, docent na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

„Ne samo da se kompanije suočavaju s nikad većom dinamikom na tržištu rada, nego je očito i da nam u cijeloj zemlji nedostaje radnika u pojedinim sektorima. Stoga ovo nije izričito pitanje konkurentnosti kompanija i onoga što kao poslodavac možemo ponuditi svojim zaposlenicima, nego i održivosti hrvatskog tržišta rada, osobito kada znamo da se pri odlukama o investicijama globalnih kompanija kao važan parametar promatra cijena rada. Porezno rasterećenje rada, kako kroz plaće, tako i kroz neoporezive primitke, otvara prostor za značajniji napredak u tom području. U vremenima kada, s jedne strane, izrazito rastu varijabilni troškovi proizvodnje, a s druge visoka inflacija stvara pritisak i realnu potrebu povećanja primanja zaposlenika, ono, štoviše, postaje neodgodiva nužnost“ – istaknula je Kotarac.

„Važno je reći da svi mi ovdje prisutni, kao i Vlada i ostali socijalni partneri, imamo isti cilj, a taj cilj je sigurna budućnost za mlade, stvaranje novih radnih mjesta i demografski oporavak“ – poentirala je Budiša.

„IT sektor je već godinama izrazito progresivan i s visokim stopama rasta, a pokazao je i nevjerojatnu gospodarsku rezistenciju za vrijeme COVID krize. Ipak, jedan od ključnih izazova u tom sektoru je visoko kvalificirana radna snaga koja je izrazito tražena na globalnom tržištu. Upravo tu sektor gubi snagu i zamašnjak daljnjeg rasta, jer visoko opterećenje na plaće ostavlja malen prostor poslodavcima za povećanje neto prihoda IT stručnjaka. Strane tvrtke su stoga značajno konkurentnije i prisutan je trend odlijeva radne snage u tom smjeru. Moramo ga zaustaviti“ – izjavio je Perak.

„Svjesni smo da da bi naša reforma privremeno uzrokovala manjak u proračunu, ali uz povećanu potrošnju građana i priljev PDV-a, smanjenje porezne evazije i širenje baze onih koji uplaćuju socijalna davanja te posebice uz racionalniju javnu potrošnju moguće je nadoknaditi sve potencijalne gubitke. Sama reforma će omogućiti i veća zapošljavanja i aktivaciju neaktivnog stanovništva po konkurentnim primanjima, što će dodatno povećati prihode proračuna“, ističe Tomić.

S obzirom da su mogućnosti unutar poreza na dohodak manje-više iscrpljene, jedini način na koji se poreznom politikom može utjecati na povećanje plaća jest upravo smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Deficit proračuna koji će se u tom slučaju povećati može se nadoknaditi kompenzirajućim mjerama i restrukturiranjem rashodovne strane proračuna, zaključak je moderatora dr. sc. Paška Burnaća.

Mjere koje HUP predlaže nužno je provesti u kratkom roku i isplanirati već u proračunu za 2023. Paralelno s time, nužno je postaviti temelj za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava koja mora završiti najkasnije 2026. godine.

Još iz kategorije

Fotografija je vještina, uloviti trenutak

Fotografija je vještina, uloviti trenutak

30.06.2022.

Na nedavno održanom webinaru Counterpoint Researcha po nazivom „Trendovi u fotografiranju pametnim telefonima: novi smjerovi u snimanju čarobnih trenutaka“, Herve Macudzinski, direktor znanosti o slikama u DXOMARK-u, podijelio je svoja razmišljanja o tome kako korisnici mogu dobiti vrhunsku fotografiju, čak i s pametnim telefonima.

Uskoro međunarodna konferencija o pametnim i održivim tehnologijama - SpliTech

Uskoro međunarodna konferencija o pametnim i održivim tehnologijama - SpliTech

30.06.2022.

U organizaciji splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), u periodu od 5. do 8. srpnja 2022 održat će se sedma Međunarodna konferencija o pametnim i održivim tehnologijama - SpliTech 2022. Sudionici i posjetitelji imat će priliku razmijeniti znanstvena postignuća iz aktualnih tema iz područja IoT-a, RFID -a, pametnih gradova, održive energije, dekarbonizacije zgrada i primjene tehničkih rješenja u zdravstvu (e-Health).

Smart Energy postavio prvi punjač za električna vozila u rasvjetnom stupu u Hrvatskoj

Smart Energy postavio prvi punjač za električna vozila u rasvjetnom stupu u Hrvatskoj

30.06.2022.

U Buzinu je jučer postavljen prvi punjač za električna vozila u stupu javne rasvjete. Radi se o testnom punjaču koji će, u sklopu najavljenog pilot projekta koji bi se trebao provesti sljedeće godine u tri do pet gradova, biti ugrađen u 200-tinjak stupova u jednom od planiranih gradova.