HUP: Irsko predsjedanje Vijećem EU-a mora ubrzati provedbu mjera za jačanje europske konkurentnosti

Predsjednici i glavni direktori poslodavačkih organizacija članica BusinessEuropea okupili su se u Dublinu na sastanku koji je organizirao Ibec, irska udruga poslodavaca, uoči početka irskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Hrvatsku udrugu poslodavaca na skupu su predstavljali predsjednik HUP-a Mislav Balković, glavna direktorica HUP-a Irena Weber i glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Delegacija se sastala s irskom ministricom vanjskih poslova i trgovine Helen McEntee te ministrom za europske poslove i obranu Thomasom Byrneom. Glavne teme razgovora bili su prioriteti nadolazećeg irskog predsjedanja Europskom unijom i predstavljanje Dublinske deklaracije, dokumenta u kojem su sadržana očekivanja BusinessEuropea. Sudionici su razgovarali i o ulozi Europskog parlamenta u međunarodnoj trgovinskoj politici Europske unije s europarlamentarcem Barryjem Andrewsom.

Predsjednik BusinessEuropea Fredrik Persson izjavio je kako je otpornost Europe i dalje pod pritiskom zbog rata na njezinim granicama, visokih troškova energije i rastuće geopolitičke fragmentacije. Ocijenio je da je zbog toga nužno poduzeti konkretne mjere kako bi se europsko gospodarstvo vratilo na put rasta. Persson je rekao da su učinjeni određeni pomaci u provedbi programa konkurentnosti, ali da poduzeća još ne osjećaju stvarno olakšanje. Naglasio je kako je potrebno ubrzati smanjenje regulatornog opterećenja, dodatno produbiti jedinstveno tržište i prilagoditi Sustav trgovanja emisijama Europske unije. Dodao je i da EU, zbog geopolitičkih rizika, mora nastaviti širiti trgovinska partnerstva i osiguravati pristup novim tržištima. Ocijenio je da će šest mjeseci irskog predsjedanja biti ključno za pretvaranje političkih ambicija u konkretne rezultate.

Predsjednik Ibeca Colin Hunt rekao je da nepredvidivost globalnog trgovinskog okruženja i izazovi europske konkurentnosti, na koje je upozoreno i u izvješću Marija Draghija, dodatno naglašavaju potrebu ubrzavanja europske agende konkurentnosti. Istaknuo je kako se procjenjuje da će se 85 posto budućeg gospodarskog rasta odvijati izvan Europe te da su proaktivna trgovinska politika i privlačenje ulaganja ključni za europski gospodarski uspjeh. Hunt je podsjetio da je Europska unija posljednjih godina intenzivirala bilateralna partnerstva i ubrzala trgovinsku agendu, a među važnim koracima izdvojio je privremenu primjenu trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura te zaključenje pregovora o slobodnoj trgovini s Australijom i Indijom tijekom proteklih godinu dana. Poručio je da bi irsko predsjedanje trebalo dodatno potaknuti trgovinsku suradnju s trećim zemljama i diversifikaciju tržišta za europske kompanije.

Predsjednik HUP-a Mislav Balković izjavio je da Europa više ne može ostati samo na postavljanju ambicioznih ciljeva, nego ih mora pretvoriti u konkretne politike koje će omogućiti brži gospodarski rast, snažnije investicije i veću otpornost europskog gospodarstva. Rekao je da hrvatski poslodavci podržavaju prioritete istaknute u Dublinskoj deklaraciji, posebno nastavak regulatornog rasterećenja, jačanje jedinstvenog europskog tržišta i stvaranje predvidivog i konkurentnog poslovnog okruženja.

Balković je naglasio kako je za hrvatsko gospodarstvo, koje je izvozno orijentirano i dio europskih lanaca vrijednosti, važno da Europska unija nastavi otvarati nova tržišta, razvijati trgovinska partnerstva i poticati ulaganja, posebno kroz instrumente financiranja namijenjene privatnom sektoru. Upozorio je da konkurentnost Europe mora postati zajednički prioritet europskih institucija i država članica, uz očuvanje koncepta kohezije koji je važan za članice koje zaostaju za europskim prosjekom razvoja.

Posebno je pozdravio stav BusinessEuropea iz Dublinske deklaracije prema kojem bi novi European Competitiveness Fund trebao osigurati barem minimalni geografski balans ulaganja. Prema njegovim riječima, pravilna provedba takvog modela omogućila bi i kompanijama iz država poput Hrvatske pristup dodatnom razvojnom financiranju, iako još nisu među tehnološki najrazvijenijima u Europskoj uniji. Upozorio je da bi, u slučaju da fond ostane usmjeren uglavnom na najrazvijenije europske kompanije, hrvatske tvrtke imale znatno manje sredstava za investicije i razvoj te bi se većinom morale oslanjati na sredstva iz nacionalnog partnerskog programa za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Dodao je i da bi najmanje trećina europskih sredstava u novom financijskom razdoblju trebala biti usmjerena na poticanje ulaganja privatnog sektora jer takve investicije stvaraju održiva radna mjesta i jačaju konkurentnost gospodarstva.

Nakon usvajanja Dublinske deklaracije, Vijeće predsjednika BusinessEuropea jednoglasno je izabralo Macieja Wituckog za novog predsjednika organizacije, a dužnost će preuzeti 1. srpnja 2026. godine. Witucki je donedavno bio predsjednik Glavnog vijeća poljske udruge poslodavaca Lewiatan, članice BusinessEuropea.

Dosadašnji predsjednik Fredrik Persson izjavio je da su ga posljednje četiri godine dodatno uvjerile koliko je snažan i vjerodostojan glas poslovne zajednice važan za budućnost Europe. Za Wituckog je rekao da je uspješan poduzetnik i predani Europljanin koji ima iskustvo i odlučnost potrebnu za vođenje organizacije u godinama koje dolaze.

Novoizabrani predsjednik Maciej Witucki izjavio je da mu je velika čast preuzeti vodstvo BusinessEuropea i zastupati interese milijuna europskih tvrtki koje predstavljaju 42 federacije članice organizacije. Ocijenio je da preuzima dužnost u iznimno važnom trenutku za europsko gospodarstvo te da posao na jačanju konkurentnosti nije dovršen dok se promjene politike ne osjete u svakodnevnom poslovanju kompanija diljem Europe.