U Hrvatskoj posluje oko 7000 poduzeća s približno 60.000 zaposlenih i ukupnim prihodima od devet milijardi eura čiji vlasnici u prosjeku imaju 72 godine. Istodobno raste broj vlasnika koji prodaju poduzeća vide kao izlaznu strategiju, zbog čega se otvara pitanje financiranja preuzimanja održivih poslovanja.
O tome se razgovaralo na okruglom stolu "Izvori financiranja otkupa uhodanog poslovanja", koji je u Zagrebu organizirao CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u partnerstvu s Hrvatskom udrugom poslodavaca. U središtu rasprave bile su mogućnosti financiranja preuzimanja poduzeća čiji se vlasnici povlače iz poslovanja, a nemaju zainteresirane obiteljske nasljednike.
Prema istraživanju Business Transfer Barometar Hrvatska 2025, prodaju poduzeća kao izlaznu strategiju navodi 23 posto poduzetnika starijih od 55 godina, dok ih je 2015. bilo šest posto. Istodobno samo šest posto poduzetnika te generacije planira kupnju drugog poduzeća, iako njih 57 posto planira rast poslovanja.
Istraživanje pokazuje i da 41 posto poduzetnika nikada ni s kim nije razgovaralo o vrijednosti svojeg poduzeća, dok njih 66 posto očekuje da će im pri pripremi za prodaju biti potreban savjetnik.
"U Hrvatskoj sve veći broj vlasnika dolazi u fazu u kojoj razmišlja o povlačenju iz poslovanja, a istodobno nemamo dovoljno razvijeno tržište preuzimanja malih i srednjih poduzeća. Ako zdrava i održiva poduzeća nemaju obiteljskog nasljednika, prodaja može osigurati kontinuitet poslovanja, očuvanje radnih mjesta i nastavak razvoja. Za to, međutim, kupac mora imati pristup financiranju, a obje strane kvalitetne informacije i stručnu podršku tijekom cijelog procesa", izjavila je direktorica CEPOR-a i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Mirela Alpeza.
Anny Brusić iz HUP – Udruge malih i srednjih poduzeća istaknula je da kupnja postojećeg poduzeća može biti alternativa pokretanju poslovanja od početka jer poduzeće već ima tržište, kupce, zaposlenike, poslovne procese i reputaciju. Kao jednu od glavnih prepreka izdvojila je financiranje preuzimanja, navodeći da u Hrvatskoj postoje instrumenti koji kupnju poslovnih udjela prepoznaju kao prihvatljivu namjenu financiranja.
Na okruglom stolu predstavljene su i mogućnosti korištenja jamstava HAMAG-BICRO-a. Za kupnju poslovnih udjela dostupna su EFRR pojedinačna jamstva za investicije, s maksimalnim iznosom jamstva od 10 milijuna eura. Maksimalna stopa iznosi 80 posto glavnice kredita, odnosno najviše 50 posto kod jamstava iznad pet milijuna eura. Dostupna su i EFRR portfeljna jamstva za investicije do 300.000 eura, uz maksimalnu stopu jamstva od 80 posto glavnice kredita.
"Stvarna razina pokrića ipak ovisi o konkretnom kreditu, rejtingu društva i roku otplate. Kod SPV ili novoosnovanih društava niži kreditni rejting može ograničiti maksimalni postotak jamstva. Zato postojanje jamstvenog instrumenta samo po sebi ne znači da će svaka transakcija zadovoljiti uvjete za maksimalno pokriće, ali potencijalnim kupcima otvara dodatnu mogućnost za strukturiranje financiranja preuzimanja", navela je Iva Debanić iz HAMAG-BICRO-a. Dodala je da je HAMAG-BICRO otvoren za preliminarnu ocjenu prihvatljivosti i izračun potpore kako bi banka i poduzetnik mogli procijeniti za koji se postotak jamstva može aplicirati.
O mogućnostima zatvaranja financijske konstrukcije razgovarali su i predstavnici Famaxa, Erste banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i HAMAG-BICRO-a, na panelu koji je moderirala Josipa Hren iz Meliora Finance Advisory. Ermin Bahtanović iz Finance in Motiona, savjetnika Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE), naglasio je važnost financijske podrške pri prijenosu poslovanja te naveo da EFSE podupire razvoj tog područja u Hrvatskoj.
Zaključeno je da su za uspješniji prijenos poslovanja važni pravodobna priprema vlasnika za prodaju, kvalitetna procjena vrijednosti poduzeća, bolje informiranje potencijalnih kupaca o izvorima financiranja te bolje razumijevanje specifičnosti poslovnih transfera u financijskom sektoru. Zaključke je predstavila Maja Has iz CEPOR-a, predavačica na Sveučilištu Algebra Bernays i Sveučilištu Vern, koja je moderirala okrugli stol.