Ovoga tjedna u Europskom parlamentu predstavljena je izložba Hrvatske inovacije - vizionari koji su oblikovali Europu“ u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca, a koju je otvorila potpredsjednica Europskog parlamenta Heidi Hautala.
Europskoj javnosti prikazane su najznačajnije povijesne inovacije Nikole Tesle, Slavoljuba Penkale, Fausta Vrančića, Lavoslava Ružičke i drugih, a također su izložene i suvremene inovacije naših inovatora i kompanija poput Rimac Automobili, Greyp Bikes, Končar, ALTPRO i brojnih drugih koji svojim domišljatim rješenjima pozitivno utječu na razvoj društva.
"Svrha ove izložbe je podizanje svijesti europske javnosti o inovacijama hrvatskih inovatora koje su doprinijele razvoju europskog društva, kulture i znanosti, a s čijim podrijetlom ljudi nisu u dovoljnoj mjeri upoznati. Tehnološke inovacije doprinose napretku čovječanstva, a zbog povezanosti s gospodarstvom potiču pozitivne promjene u društvu i primjenu načela kružne ekonomije. Tako primjerice, ova izložba pokazuje da i u Hrvatskoj postoje inovatori koji nude ekološki prihvatljiva rješenja poput zaštite od buke i poplava, pročišćavanja zraka, alternative jednokratnoj plastici i smanjenju emisija CO2. Svakako je potrebno istaknuti i naše mlade inovatore koji su smislili sjajna rješenja poput pametne narukvice za punjenje mobilnih uređaja i aplikacije za pametno gospodarenje otpadom@, izjavio je zastupnik Škrlec.
U Europskom parlamentu organizirana je i tematska rasprava o izazovima s kojima se inovatori suočavaju pri razvoju inovacija, pronalasku financiranja i plasmanu proizvoda na europsko tržište.
"S obzirom na razvoj modernih tehnologija i ubrzanu globalizaciju, inovatori su danas suočeni sa sve većom konkurencijom i pritiskom da proizvod čim prije plasiraju na tržište zbog čega nestaju granice između razvoja inovacija i poduzetništva. Potrebno je identificirati prepreke koje koče razvoj inovacija u Republici Hrvatskoj i prepoznati prilike koje našim inovatorima otvaraju javne politike EU-a. Europska unija je prepoznala važnost poticanja inovacija, tako da je za novo programsko razdoblje 2021.-2027. dogovoreno povećanje financijskih sredstava za Obzor Europa koji je ključni program EU-a za razvoj inovacija. Prema podatcima iz 2017. godine Hrvatska izdvaja 0,86% BDP-a za istraživanje i razvoj, što je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 2,06% BDP-a. Da bi Hrvatska bila barem na razini prosjeka Europske unije, potrebna su veća izdvajanja za znanost, istraživanje i razvoj kako bi se stvorila zdrava klima za razvoj inovacija i spriječio daljnji odljev mozgova, zaključuje Škrlec.
Stavovi čelnika tehnoloških kompanija i zaposlenika o tome kako će umjetna inteligencija oblikovati budućnost sve su različitiji. Dok direktori ističu pozitivne strane, povećanu produktivnost i bolji omjer između poslovnog i privatnog života, mnogi zaposlenici brinu se za sigurnost svojih radnih mjesta.
"Na neki način, AI sustavi danas su kao najbolji svjetski programeri na natjecanjima ili mogu postići najbolje rezultate na najtežim matematičkim natjecanjima ili mogu riješiti probleme koje bih očekivao od stručnjaka s doktoratom u svojem području."
Američki sud odbio je zahtjev tvrtke Huawei Technologies za odbacivanje većine optužbi iz savezne optužnice u kojoj se tvrdi da je tvrtka ukrala poslovne tajne i obmanula banke u vezi s poslovanjem u Iranu.
