Hrvatske inovacije predstavljene u Europskom parlamentu

Hrvatske inovacije predstavljene u Europskom parlamentu

Ovoga tjedna u Europskom parlamentu predstavljena je izložba "Hrvatske inovacije - vizionari koji su oblikovali Europu u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca, a koju je otvorila potpredsjednica Europskog parlamenta Heidi Hautala.

Europskoj javnosti prikazane su najznačajnije povijesne inovacije Nikole Tesle, Slavoljuba Penkale, Fausta Vrančića, Lavoslava Ružičke i drugih, a također su izložene i suvremene inovacije naših inovatora i kompanija poput Rimac Automobili, Greyp Bikes, Končar, ALTPRO i brojnih drugih koji svojim domišljatim rješenjima pozitivno utječu na razvoj društva.

"Svrha ove izložbe je podizanje svijesti europske javnosti o inovacijama hrvatskih inovatora koje su doprinijele razvoju europskog društva, kulture i znanosti, a s čijim podrijetlom ljudi nisu u dovoljnoj mjeri upoznati. Tehnološke inovacije doprinose napretku čovječanstva, a zbog povezanosti s gospodarstvom potiču pozitivne promjene u društvu i primjenu načela kružne ekonomije. Tako primjerice, ova izložba pokazuje da i u Hrvatskoj postoje inovatori koji nude ekološki prihvatljiva rješenja poput zaštite od buke i poplava, pročišćavanja zraka, alternative jednokratnoj plastici i smanjenju emisija CO2. Svakako je potrebno istaknuti i naše mlade inovatore koji su smislili sjajna rješenja poput pametne narukvice za punjenje mobilnih uređaja i aplikacije za pametno gospodarenje otpadom@, izjavio je zastupnik Škrlec.

U Europskom parlamentu organizirana je i tematska rasprava o izazovima s kojima se inovatori suočavaju pri razvoju inovacija, pronalasku financiranja i plasmanu proizvoda na europsko tržište.

"S obzirom na razvoj modernih tehnologija i ubrzanu globalizaciju, inovatori su danas suočeni sa sve većom konkurencijom i pritiskom da proizvod čim prije plasiraju na tržište zbog čega nestaju granice između razvoja inovacija i poduzetništva. Potrebno je identificirati prepreke koje koče razvoj inovacija u Republici Hrvatskoj i prepoznati prilike koje našim inovatorima otvaraju javne politike EU-a. Europska unija je prepoznala važnost poticanja inovacija, tako da je za novo programsko razdoblje 2021.-2027. dogovoreno povećanje financijskih sredstava za Obzor Europa koji je ključni program EU-a za razvoj inovacija. Prema podatcima iz 2017. godine Hrvatska izdvaja 0,86% BDP-a za istraživanje i razvoj, što je ispod prosjeka EU-a koji iznosi 2,06% BDP-a. Da bi Hrvatska bila barem na razini prosjeka Europske unije, potrebna su veća izdvajanja za znanost, istraživanje i razvoj kako bi se stvorila zdrava klima za razvoj inovacija i spriječio daljnji odljev mozgova, zaključuje Škrlec.

Još iz kategorije

U travnju zabilježen veliki pad maloprodajnoga prometa

U travnju zabilježen veliki pad maloprodajnoga prometa

30.05.2020. komentiraj

U travnju 2020. godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 25,5 posto manji u odnosu na travanj 2019. godine, što predstavlja najbržu dinamiku pada u novijoj hrvatskoj povijesti. Pad u ovogodišnjem travnju rezultat je mjera u borbi protiv koronavirusa, čija je primjena počela 19. ožujka, u punome obujmu trajale su gotovo cijeli travanj (tek 27. travnja započela je prva faza popuštanja mjera), a uključivale su, među ostalim, i obustavu rada dijela poduzetnika u djelatnosti trgovine te obustavu rada ugostiteljskih objekata.

CROZ okupio studente na Virtual Job Fairu i prima prijave za prakse

CROZ okupio studente na Virtual Job Fairu i prima prijave za prakse

30.05.2020. komentiraj

Zagrebačka IT tvrtka CROZ niti u vrijeme epidemioloških mjera ne odustaje od edukacije mladih snaga kroz ljetne studentske prakse. Organizirali su prvi hrvatski Virtual Job Fair, nakon kojega su zatrpani prijavama zainteresiranih studenata.

U prvom tromjesečju ove godine rast BDP-a

U prvom tromjesečju ove godine rast BDP-a

29.05.2020. komentiraj

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju 2020. godine realno bio 0,4 posto veći u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine. Tim je rastom nastavljen uzlazni godišnji trend koji kontinuirano traje od trećeg tromjesečja 2014. godine, a dinamika rasta u ovogodišnjemu prvom tromjesečju najsporija je također od trećeg tromjesečja 2014. godine, kada je rast iznosio 0,2 posto. Rast u prvome tromjesečju 2020. godine zabilježen je unatoč poduzetim mjerama u borbi protiv koronavirusa jer su mjere uvedene 19. ožujka, odnosno gotovo na kraju prvoga tromjesečja, pa utjecaj tih mjera nije toliko uočljiv kada je riječ o podacima BDP-a za promatrano tromjesečje.