Period pojačanog poštanskog prometa krenuo uz nove rekorde
U ponedjeljak, 1. prosinca u Nacionalni skladišno-sortirni centar Hrvatske pošte stiglo je 120 tisuća paketa, što je dosad najveći broj pristiglih paketa u jednom danu. Kulminacija je to proteklog tjedna Crnog petka u kojem je u prosjeku svakog dana zaprimano više od 100 tisuća paketa. Nagli rast broja paketa najbolji je pokazatelj da je krenuo najprometniji poštanski period koji će trajati do kraja siječnja iduće godine, sa završetkom zimskih rasprodaja.
Hrvatska pošte ove godine u prosjeku zaprima više od 80 tisuća paketa dnevno, a kapaciteti tvrtke spremni su za zaprimanje i do 150 tisuća paketa u jednom danu. Prošle godine radnici Hrvatske pošte uručili su više od 17,5 milijuna paketa što predstavlja rast od 2,5 milijuna paketa u odnosu na 2023. godinu. I ove godine broj paketa nastavlja rasti, i to za 18% u prva tri kvartala u odnosu na rekordnu prošlu godinu.
Rast broja paketa rezultat je sve brojnijih akcija i popusta koje e-trgovine nude tijekom studenog i prosinca, ali i zbog sve većeg broja ljudi koji se okreću kupovini u e-trgovinama. Paketno poslovanje iz godine u godinu obara nove rekorde i najbolji je pokazatelj budućeg ključnog izvora prihoda poštanskog sektora.
Rast količina očekujemo u narednim tjednima, a pojačan promet nastavit će se u siječnju. Stoga korisnicima savjetujemo da pakete i poklone naruče što prije kako bismo ih mogli zaprimiti i dostaviti na vrijeme.
U prvom tromjesečju 2026. na tržištu poštanskih usluga zabilježen je rast ukupnog broja usluga i prihoda, ponajprije zbog povećanja broja paketa i tiskanica, dok se trend pada broja pisama nastavio, pokazuju prikupljeni podaci od davatelja poštanskih usluga.
Na sajmu Eurosatory, globalnom događanju posvećenom obrani i sigurnosti, hrvatska Orqa, vodeći europski proizvođač bespilotnih letjelica bez kineskih komponenti, predstavila je taktički dron MRM2-10AI. Riječ je o taktičkoj letjelici nove generacije posebno razvijenoj za bojišnice na kojima se vodi intenzivno elektroničko ratovanje i gdje je prostor djelovanja snažno osporavan.
Industrijski podaci o tome da samo dio planiranog kapaciteta podatkovnih centara doista ulazi u gradnju pokazuju jaz između investicijskih prezentacija i fizičke realizacije. AI potražnja potaknula je najave kampusa, zakupa i energetskih aranžmana, ali izgradnja ovisi o zemljištu, dozvolama, transformatorima, mrežnom priključku, vodi, hlađenju, radnoj snazi i lokalnom prihvaćanju. Svaki od tih elemenata može odgoditi projekt, a kašnjenje se zatim prenosi na cloud kapacitete, cijene GPU najma i dostupnost enterprise AI usluga. Urednički najzanimljiviji dio nije sama objava, nego pomak koji otkriva u načinu na koji se ICT budžeti i tehnički prioriteti sele prema kapacitetu, pouzdanosti i mjerljivoj poslovnoj vrijednosti.
