Hrvati izgubili 20 milijuna eura u financijskim prijevarama

Socijalna anksioznost i usamljenost među glavnim su okidačima financijskih prijevara kod mladih jer ih manjak kontakata s drugim ljudima čini podložnijima emocionalnoj manipulaciji u virtualnom okruženju. Kako bi se uspješno zaštitili od prijevara, važno je razvijati kritičko razmišljanje i provjeravati svaku informaciju dobivenu od nepoznatih osoba. To je jedan od zaključaka okruglog stola održanog u sklopu 6. UNIZG IT MeetUpa pod nazivom "Digitalna sigurnost", koji su organizirali Sveučilište u Zagrebu i Zagrebačka banka. Događaj je bio posvećen sve većoj rasprostranjenosti sofisticiranih financijskih prijevara, kojima su mladi posebno izloženi u današnjem digitalnom okruženju.

Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je kako je Sveučilište digitalnu transformaciju započelo još sedamdesetih godina prošlog stoljeća te kontinuirano radi na razvoju i primjeni novih tehnologija. Naveo je da Sveučilište obuhvaća oko 70.000 studenata i 8500 zaposlenih, od čega je 5500 nastavnog osoblja, te upravlja značajnim sredstvima iz državnog proračuna i europskih fondova. U posljednjih mjesec dana, dodao je, primljeno je oko 40 milijuna eura za ulaganja u digitalizaciju i suradnju s gospodarstvom, što otvara nove mogućnosti za jačanje sigurnosti u kibernetičkom prostoru za studente i sastavnice Sveučilišta.

Sve izraženija digitalizacija otvorila je prostor za učestalije prijevare, pri čemu napadi postaju sve sofisticiraniji, a prevaranti koriste napredne tehnologije, uključujući alate umjetne inteligencije, automatizaciju i deepfake tehnologiju. Hrvatska policija je tijekom 2025. godine otkrila i kazneno prijavila više od 2.100 kibernetičkih kaznenih djela, pri čemu je materijalna šteta premašila 20 milijuna eura, što je 22 posto više nego 2024. godine. Istodobno je šteta od investicijskih prijevara iznosila oko 7,2 milijuna eura, iako se procjenjuje da je stvarni iznos znatno veći od službeno evidentiranog.

Jana Novina Cukrov, direktorica Plaćanja Zagrebačke banke, i Edina Fajković, vodeća specijalistica za kartično poslovanje, predstavile su najčešće oblike financijskih prijevara i načine zaštite. Naglasile su da mladi velik dio vremena provode online, gdje i započinje velik broj prijevara, zbog čega su informiranost i edukacija ključni za prevenciju. Istaknule su i važnost opreza pri provođenju transakcija i upravljanju financijama u digitalnom okruženju.

Mijo Đerek, predstojnik Sektora za posredničke sustave i informacijsku sigurnost, predstavio je kibernetičku sigurnost iz perspektive Sveučilišnog računskog centra te naveo kako su napadi sve sofisticiraniji, ali i da su usluge Srca otporne, visoko dostupne i pouzdane.

Na okruglom stolu, koji je moderirao Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, sudjelovali su predstavnici policije, bankarskog sektora, pravne struke i psihološke zajednice. Policijski službenik za kibernetičku sigurnost Vjeran Herceg naglasio je da svaku prijevaru treba odmah prijaviti policiji kako bi se omogućila brza reakcija i identifikacija počinitelja. Podsjetio je i da se prijevare nisu pojavile tek s internetom te da ono što nije istina u stvarnom svijetu ne mora biti istina ni u virtualnom.

Ozren Benceković iz Zagrebačke banke istaknuo je važnost otvorene komunikacije s bankom i policijom kako bi se spriječila dodatna financijska i reputacijska šteta. Valentina Cvitković upozorila je da su prve minute nakon uočene prijevare ključne jer banka tada može blokirati kartice i digitalne kanale te spriječiti zloupotrebu i gubitak sredstava. Također je podsjetila na mogućnost korištenja jednokratnih virtualnih kartica za sigurniju online kupnju.

Mario Cicvarić naglasio je da Zagrebačka banka kontinuirano ulaže u edukaciju građana o financijskim prijevarama, sigurnosti online plaćanja i korištenju kartica kako bi im pomogla u prepoznavanju i sprječavanju prijevara.

Svoje iskustvo podijelio je i kreator sadržaja Marko Vuletić, koji je nedavno bio žrtva financijske prijevare. Upozorio je da prevaranti sve češće koriste umjetnu inteligenciju za imitiranje stvarnih osoba, uključujući influencere, te je naveo primjer u kojem su imitirani lice i glas njegove prijateljice u reklami za kasino, što otežava razlikovanje stvarnog sadržaja od manipuliranog.

Psihologinja i psihoterapeutkinja Tanja Dejanović Šagadin istaknula je važnost kritičke provjere informacija prije donošenja financijskih odluka. Upozorila je da su mladi podložniji socijalnoj anksioznosti, usamljenosti i emocionalnim manipulacijama, uključujući lažne odnose koji mogu prerasti u različite oblike prijevara. Naglasila je da je važno poticati savjetovanje s osobama koje nisu emocionalno uključene kako bi se donijele objektivnije odluke.

S ciljem podizanja svijesti o sve sofisticiranijim oblicima financijskih prijevara, Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju "ZABAci oko na prijevare". Platforma pruža informacije o najčešćim vrstama prijevara, objašnjava kako funkcioniraju te upozorava na znakove na koje treba obratiti pozornost kako bi se pravodobno prepoznale prijetnje i spriječila financijska šteta.