Prijedlog novog Zakona o autorskom i srodnim pravima kojim se treba primijeniti Europska Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, donosi izuzetno kvalitetno i inovativno rješenje u pogledu zaštite proizvođača medijskog sadržaja (medijske kuće i same autore pojedince) uvodeći sistem kolektivne zaštite kakav do sada nije postojao u svijetu.

Na taj način se žele spriječiti loša i selektivna rješenja kakva su se pojavila na drugim teritorijima (Francuska, sporovi u Australiji...). Takav prijedlog je, posve očekivano, "zabrinuo" Google koji od početka svog postojanja koristi i monetizira tuđi sadržaj, ne ulažući u njegovo stvaranje niti obeštećujući njegove vlasnike i nositelje autorskih prava.

Oko tog  prijedloga nije bilo nikakve rasprave tijekom predstavljanja Zakona, što govori da su sve političke opcije stale iza tog, čini se, u ovom trenutku pravičnog, efikasnog i inovativnog rješenja.

Istovremeno, najviše rasprave se vodilo po pitanju ojačavanja pozicije glazbenih izvođača spram streaming servisa i diskografa. Glazbene izvođače se "zaboravilo" i ostavilo u istoj poziciji kao što su to još uvijek medijske kuće i novinari / fotografi spram internetskih platformi. Sadržaj se monetizira, autori dobivaju sredstva putem ZAMP-a, diskografi naplaćuju snimke, a izvođači ne sudjeluju u raspodjeli tako ostvarenih sredstava.

Postojeći ih prijedlog ostavlja u istoj poziciji. Nedavna saborska rasprava  je konsenzusom svih političkih opcija zatražila od nadležnog Ministarstva da u novom prijedlogu ojača poziciju glazbenih izvođača i to baš primjenjujući istovjetni model kakav su predvidjeli za zaštitu medijskih kuća i autora - putem organizacija za kolektivnu zaštitu prava.

Time bi se se regulirali odnosi čime bi svi sudionici mogli biti pravično obeštećeni za svoj rad i doprinos, što je i misija same Direktive. Na taj način bi se dokinula praksa "prvobitne industrijalizacije" u kojoj su se zloupotrebljavale monopolne tržišne pozicije.