Predstavnici u Europskom parlamentu pozivaju na ambiciozne mjere EU-a kako bi se maloljetnici bolje zaštitili u digitalnom okruženju. To uključuje uvođenje jedinstvene minimalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama te zabranu najštetnijih adiktivnih praksi.
Zastupnici su usvojili neobvezujuće izvješće u kojem izražavaju duboku zabrinutost zbog fizičkih i mentalnih rizika kojima su djeca izložena na internetu, pozivajući na snažniju zaštitu od manipulativnih strategija koje povećavaju ovisničke obrasce i negativno utječu na koncentraciju i zdravo korištenje digitalnih sadržaja. Kako bi se roditeljima olakšalo upravljanje digitalnim životom svoje djece i osigurala dobno primjerena online iskustva, Parlament predlaže usklađenu minimalnu digitalnu dob od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videa i AI pratiteljima, uz mogućnost pristupa za djecu od 13 do 16 godina uz roditeljsku suglasnost.
Podržavajući rad Europske komisije na razvoju aplikacije za provjeru dobi te europskog digitalnog identiteta (eID) novčanika, zastupnici naglašavaju da sustavi za provjeru dobi moraju biti precizni i čuvati privatnost maloljetnika. Također ističu da ti sustavi ne oslobađaju platforme obveze da njihovi proizvodi budu sigurni i prilagođeni dobi korisnika već u fazi dizajna. Kako bi se potaknulo bolje poštivanje Uredbe o digitalnim uslugama (DSA) i drugih zakona, MEP-ovi predlažu da se u slučajevima ozbiljnog i ponovljenog kršenja pravila uvede osobna odgovornost višeg menadžmenta, posebno kada je riječ o zaštiti maloljetnika i provjeri dobi.
Parlament također traži zabranu najštetnijih adiktivnih praksi i zadano isključivanje drugih funkcionalnosti koje potiču ovisnost kod maloljetnika (uključujući beskonačno skrolanje, automatsku reprodukciju sadržaja, pull-to-refresh, nagradne petlje i štetnu gamifikaciju); zabranu platformi koje ne poštuju EU pravila; te odlučne mjere protiv uvjerljivih tehnologija poput ciljanog oglašavanja, influencer marketinga, adiktivnog dizajna i tamnih obrazaca, pod nadolazećim Zakonom o digitalnoj pravednosti.
Zastupnici pozivaju i na zabranu sustava preporuka temeljenih na angažmanu za maloljetnike; primjenu DSA pravila na online video platforme te zabranu loot boxeva i drugih nasumičnih gaming mehanika (virtualne valute, kotači sreće, pay-to-progress). Traži se i zaštita djece od komercijalne eksploatacije, uključujući zabranu da platforme nude financijske poticaje za tzv. “kidfluencing”, te hitne mjere za rješavanje etičkih i pravnih izazova koje donose generativni AI alati poput deepfakeova, chatbotova pratitelja, AI agenata i aplikacija za generiranje golotinje.
Europska unija posljednjih godina sve snažnije razvija regulatorni okvir za zaštitu djece i mladih u digitalnom prostoru, pri čemu se inicijative poput DSA-a, Akta o umjetnoj inteligenciji i predstojećeg Akta o digitalnoj pravednosti nadovezuju na širi cilj smanjenja digitalnih rizika i jačanja sigurnosti. Analitičari naglašavaju da su društvene mreže i dalje glavni izvor izloženosti štetnim sadržajima za mlade, uključujući cyberbullying, manipulativne obrasce i prikrivene reklamne prakse.
Uvođenje jedinstvene EU dobi za pristup moglo bi olakšati primjenu pravila i smanjiti fragmentaciju među državama članicama, dok se od tehnoloških kompanija očekuje znatno snažniji angažman u razvoju sigurnijih algoritama i kontrola privatnosti. Nadalje, razvoj europskog digitalnog identiteta otvara mogućnost stvaranja pouzdanih i interoperabilnih sustava za provjeru dobi bez narušavanja anonimnosti korisnika. Rasprave se sve više fokusiraju na potrebu ravnoteže između zaštite djece i očuvanja digitalnih prava, posebice s obzirom na ubrzani razvoj generativne umjetne inteligencije, novih komunikacijskih formata i virtualnih okruženja koja postaju sve prisutnija u životu mladih.
