Dugotrajno sjedenje, psihosocijalni rizici i digitalizacija glavni su razlozi za zabrinutost u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu

Europskim istraživanjem poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER) za 2024. godinu, utvrđeni su rizici na europskim radnim mjestima u svim sektorima, pri čemu su dugotrajno sjedenje i opetovani pokreti i dalje glavni razlozi za zabrinutost. Istraživanje je također pokazalo psihosocijalne izazove i sve veći utjecaj digitalizacije na sigurnost i zdravlje na radnom mjestu u procesu prilagodbe organizacija novim radnim praksama.

Istraživanjem se upućuje na najčešće utvrđene čimbenike rizika na radnom mjestu, koji se čine relativno stabilnima tijekom vremena. Kao i 2019., dva glavna čimbenika rizika u 2024. povezana su s mišićno-koštanim poremećajima: dugotrajno sjedenje (koje je u najnovijem izdanju na vrhu ljestvice) zabilježeno je na 64 % radnih mjesta, a odmah zatim slijede opetovani pokreti šake ili ruku na njih 63 %. Osim toga, u 52 % navodi se dizanje odnosno premještanje ljudi ili teških tereta kao ključni čimbenik rizika.

Osim toga, gotovo je udvostručen broj poduzeća koja su navela rad zaposlenika od kuće (porast s 13 % u 2019. na 23 % u 2024.), što je popraćeno sve većom svijesti o utjecaju digitalizacije na sigurnost i zdravlje radnika.

Psihosocijalni rizici također su često prisutni, osobito u uslužnom sektoru, pri čemu 56 % organizacija upućuje na izazov koji predstavlja postupanje s teškim klijentima, bolesnicima ili učenicima.

Izvršni direktor EU-OSHA-e, William Cockburn, izjavio je u svojem osvrtu na rezultate: „Prisutnost psihosocijalnih rizika još uvijek nije prepoznata u 25 % organizacija, što upućuje na značajan manjak usmjerenosti na rješavanje tih važnih pitanja, što dodatno ukazuje na važnost naše buduće kampanje za zdrava radna mjesta koja počinje 2026. i koja će biti usmjerena na rješavanje utjecaja psihosocijalnih rizika na radu na psihičko zdravlje radnika.”

Od radnih mjesta na kojima se navode psihosocijalni čimbenici rizika, za 21 % njih smatra se da je tim rizicima teže upravljati nego ostalim rizicima za sigurnost i zdravlje na radu. Brojke se bitno razlikuju među zemljama, s tim da nordijske zemlje kao što su Švedska (38 %) i Danska (37 %) pridaju veću važnost tim izazovima. Sudjelovanje zaposlenika u osmišljavanju mjera za sprečavanje psihosocijalnih rizika u blagom je padu, sa 61 % u 2019. na 55 % u 2024.

Nadalje, istraživanje pokazuje da se u procjeni rizika na radnom mjestu sve veća pozornost pridaje digitalnoj tehnologiji, koja je prisutna na 43 % svih radnih mjesta, pri čemu su Španjolska i Slovenija predvodnice u tom području s više od 60 %. Slično tome, 42 % poduzeća nudi obuku o digitalnoj tehnologiji, koje na Malti dostiže 75 %. U istraživanju ESENER također se naglašavaju čimbenici rizika povezani s primjenom digitalne tehnologije na radnom mjestu. Uz mišićno-koštane rizike, poduzeća izvješćuju i o povećanom intenzitetu rada (35 %), preopterećenju informacijama (32 %) i preklapanju granica između poslovnog i privatnog života (27 %).

Ohrabrujuće je da je došlo do znatnog boljeg savjetovanja radnika o utjecaju digitalizacije na sigurnost i zdravlje. Od poduzeća koja upotrebljavaju barem jednu digitalnu tehnologiju, 35 % potvrđuje da je uspostavljeno savjetovanje zaposlenika, što je povećanje od 24 % u odnosu na 2019.

Prvo izvješće o rezultatima predstavlja početak u nizu analiza koje će se podrobnije baviti podatcima iz istraživanja ESENER 2024., s tim da će iscrpni rezultati biti objavljeni u naknadnim izvješćima do 2026.