Danska izabrala LibreOffice i Linux, napušta Microsoft Office i Windows

Danska ministrica za digitalizaciju Caroline Stage najavila je da će vlada početi postupno napuštati Microsoft Office i prelaziti na LibreOffice.

Zašto? Ne zato što je open source nužno bolji, iako bi se neki s time složili, već zato što Danska želi ostvariti takozvani "digitalni suverenitet". Unutar Europske unije taj pojam postaje sve važnija tema.

Kombinacija sigurnosnih, ekonomskih, političkih i društvenih razloga stoji iza nastojanja EU da ojača svoj digitalni suverenitet. Europski lideri žele smanjiti ovisnost Europe o stranim tehnološkim dobavljačima, prvenstveno američkim, i preuzeti veću kontrolu nad digitalnom infrastrukturom, podacima i tehnološkom budućnošću.

Razlog je u tome što postoji zabrinutost oko toga tko kontrolira europske podatke, tko postavlja pravila, i tko bi potencijalno mogao isključiti pristup ključnim digitalnim uslugama u slučaju geopolitičkih napetosti.

Primjerice, nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC), koji se nalazi u EU-u, izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina, američki predsjednik Donald Trump nametnuo je sankcije ICC-u. Prema nekim izvještajima, to je navodno dovelo do toga da je Microsoft zaključao e-mail račune glavnog tužitelja ICC-a Karima Khana.

To se dogodilo unatoč ranijem obećanju predsjednika Microsofta i glavnog pravnog savjetnika Brada Smitha da će tvrtka štititi svoje korisnike u EU od političkog pritiska. Ipak, nedavno je Smith izjavio da Microsoft nije bio "ni na koji način uključen u prekid usluga za ICC". No, Microsoft nije dodatno pojasnio kako je došlo do prekida pristupa e-mailovima.

Bez obzira na to je li Microsoft prekinuo uslugu zbog Trumpove naredbe ili ne, strah da bi se to moglo dogoditi u budućnosti ostaje. Prije nego što je danska vlada donijela odluku, najveći tamošnji gradovi, Kopenhagen i Aarhus, već su najavili planove za postupno napuštanje Microsoftovih softverskih i cloud usluga. Objasnio je to Henrik Appel Espersen, predsjednik revizijskog odbora u Kopenhagenu i glavni zagovornik ove promjene.

"Ako iznenada ne možemo slati e-mailove ili komunicirati interno zbog političkih tenzija, to je ogroman problem."

Posebno su zabrinuti zbog Trumpove politike i mogućnosti da političke odluke iz SAD-a ugroze javne IT usluge. U konačnici, Grenland, teritorij koji je Trump u više navrata izjavio da želi jednostrano pripojiti, pripada Danskoj.

Danska nije jedina zemlja EU-a koja izražava ozbiljne sumnje u daljnju suradnju s američkim tehnološkim divovima. Bart Groothuis, nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu, nedavno je izjavio da EU "treba razviti europski cloud" jer "Europa ima problem s američkim cloudom".

No, nije sve u politici, financije također igraju važnu ulogu. Troškovi koje grad Kopenhagen plaća za Microsoftove licence porasli su sa 313 milijuna danskih kruna u 2018. na 538 milijuna kruna (oko 53 milijuna dolara) u 2023., što predstavlja rast od 72 posto u samo pet godina.

Unatoč svemu, nitko ne očekuje da će prijelaz biti lagan. Prelazak s Azurea, Officea i Windowsa na europske alternativne sustave poput NextClouda, LibreOfficea i Linuxa zahtijevat će vrijeme i trud.

Također, nisu svi uvjereni da je prelazak na open source rješenja realan cilj. Mette Harbo, IT direktorica u glavnoj danskoj regiji, smatra da je nemoguće da Danska u potpunosti napusti Microsoftov softver ili postigne digitalni suverenitet.

Ipak, David Heinemeier Hansson (DHH), Danac, izumitelj Ruby on Railsa i suvlasnik softverske kompanije 37Signals, optimističan je.

"Danska je jedna od digitalno najnaprednijih zemalja na svijetu. Također je i jedna od najovisnijih o Microsoftu. Microsoft je uvjerljivo najveća ovisnost, stoga ima savršenog smisla da se potraga za digitalnim suverenitetom započne upravo ovdje."