Crnogorski Telekom širi 5G ambicije, mreža je već iznad europskog prosjeka, a prava bitka tek počinje

Crnogorski Telekom ulazi u novu fazu razvoja mobilne infrastrukture s jasnom porukom: kvaliteta mreže više nije dovoljna sama po sebi, nego mora postati platforma za nove usluge, bolje korisničko iskustvo i dugoročni rast. U razgovoru za ICTbusiness, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Stjepan Udovičić objašnjava zašto je tvrtka na ovogodišnjem Mobile World Congressu potpisala nastavak suradnje s Ericssonom Nikolom Teslom te zašto upravo sada dodatno ubrzava ulaganja u 5G razvoj. Temeljna poruka je jasna: mreža ostaje srce telekoma, ali buduća konkurentnost ovisit će o onome što operator zna izgraditi povrh nje. 

Udovičić ističe da je novi ugovor rezultat vrlo konkretne tržišne potrebe, a ne samo investicijskog kontinuiteta. Kako kaže, postojeći aranžman iscrpio je planirane volumene brže nego što se očekivalo, što dovoljno govori o dinamici rasta prometa i potrebi za dodatnim kapacitetima. “Mobilna mreža je naš osnovni proizvod”, naglašava Udovičić, dodajući kako je za Crnogorski Telekom bilo logično nastaviti modernizaciju čim su se pokazali pozitivni učinci već realiziranih ulaganja. Posebno izdvaja razvoj u low band spektru na 700 MHz, ali i daljnje jačanje high band 5G sloja, gdje kompanija vidi prostor za dodatno unaprjeđenje performansi i korisničkog iskustva. 

Rezultat takvog pristupa jest vrlo visoka razina pokrivenosti. Prema Udovičiću, Crnogorski Telekom danas ima “96 posto plus 5G pokrivenosti stanovništva”, što je, kako ističe, “značajno više nego prosjek Europske unije”. Time Crna Gora, premda malo tržište, pokazuje da u mobilnoj infrastrukturi može držati korak s razvijenijim europskim zemljama, a u nekim segmentima ih i prestizati. “Mi ni na koji način ne zaostajemo. Čak bi se moglo reći da smo ispred određenih zemalja”, kaže Udovičić, pritom jasno pozicionirajući mrežu kao jedno od ključnih područja u kojima operator želi graditi tržišnu prednost. 

No jednako je važno ono što slijedi nakon izgradnje mreže. Europsko telekom tržište, prema njegovoj ocjeni, ulazi u fazu još jače konkurencije, pritiska na prihode i traženja novih izvora rasta. Tradicionalne usluge, mobilna i fiksna telefonija, pristup internetu i televizija, sve više postaju standardizirane i teško diferencirane. Zato operatori moraju tražiti poslovne modele izvan klasične jezgre. “Glavni izazov u našoj industriji je to da se treba tražiti prilike za rast”, kaže Udovičić, opisujući taj smjer kao “beyond core”, odnosno razvoj usluga izvan osnovnog telekom poslovanja, ali dovoljno blizu postojećim kompetencijama da operator može korisniku ponuditi stvarnu vrijednost. 

Poseban sloj te transformacije čini umjetna inteligencija. Udovičić pritom zadržava realističan ton: AI još nije univerzalno rješenje, ali konkretni slučajevi uporabe već postoje i donose rezultate. Najviše ih vidi u korisničkoj podršci, obradi smetnji, informiranju korisnika i optimizaciji interakcije s korisničkim službama. “Počinju se događati jako zanimljive stvari”, kaže, sugerirajući da će upravo operativna primjena umjetne inteligencije u narednim godinama odvojiti agilnije operatore od onih koji će zaostati. U njegovoj viziji AI nije samo tehnološki dodatak, nego alat za nižu troškovnu bazu, bolje upravljanje mrežom i učinkovitije upravljanje korisničkim iskustvom. 

Jedna od središnjih tema ostaje i monetizacija 5G-a, o kojoj se u industriji govori već godinama, ali bez jedinstvenog recepta. Udovičić otvoreno priznaje da “nitko nije našao neki čarobni štapić za monetizaciju”, a pokušaji da se 5G krajnjim korisnicima naplaćuje kao premium usluga nisu dali očekivane rezultate. Korisnici, objašnjava, vrlo brzo usvoje koristi veće brzine i boljeg odziva, ali njihov apetit za dodatnim plaćanjem ostaje ograničen. “Korisnici očekuju najbrže i najbolje, a zapravo je apetit za plaćanje jako mali”, upozorava. Upravo zato mreža mora biti vrhunska kao temeljna usluga, dok prihodovna diferencijacija mora doći iz dodatnih servisa. “Usluge s dodanom vrijednosti moraju doći povrh te mreže”, poručuje Udovičić. 

Kad govori o sljedeće dvije do tri godine, Udovičić vidi nekoliko paralelnih pravaca razvoja, ali i vrlo jasne kriterije po kojima će se odvojiti pobjednici od gubitnika. Prvi je sposobnost operatora da upravljaju mrežama i korisničkim iskustvom uz niže troškove. Drugi je kreativnost u osmišljavanju novih usluga koje neće služiti samo zabavi, nego će korisnicima donijeti konkretnu dodatnu vrijednost. Treći je pristup talentima. “Ono što će odrediti pobjednike i gubitnike u sljedeće tri godine bit će to da li će operateri moći prepoznati kako upravljati mrežama i korisničkim iskustvom uz nižu troškovnu bazu”, kaže Udovičić. Uz to dodaje da će presudni biti “novi inženjeri, product menadžeri i ljudi koji će znati kreirati usluge na tim mrežama”. 

Telekom industrija u regiji i Europi očito ulazi u razdoblje u kojem sama povezanost više nije dovoljna kao diferencijator. Tko želi rasti, morat će istodobno ulagati u mrežu, automatizaciju, nove usluge i kadrove koji razumiju i tehnologiju i tržište. Crnogorski Telekom pritom pokušava zauzeti poziciju operatora koji ne čeka da se tržište promijeni, nego promjene pokušava ubrzati vlastitim investicijama i novim modelima razvoja. Upravo zato nastavak modernizacije mreže nije tek tehnički projekt, nego signal da se budućnost telekoma sve manje mjeri samo pokrivenošću, a sve više sposobnošću da se na toj mreži izgradi nova vrijednost.