Radikalna promjena licencnog modela nakon Broadcomove akvizicije prisilila je europske kompanije i pružatelje usluga na hitnu migraciju, otvarajući ogroman prostor za OpenStack, Nutanix i lokalne cloud provajdere.
AI ilustracija
Najnovije dubinsko istraživanje analitičke kuće IDC, objavljeno unutar proteklih 48 sati, potvrđuje tektonski poremećaj na europskom tržištu cloud infrastrukture. Ono što je započelo kao val nezadovoljstva nakon što je Broadcom preuzeo VMware i ukinuo trajne licence u korist isključivo pretplatničkog modela, sada se pretvorilo u strukturirani, masovni egzodus korisnika. IDC-ovi podaci pokazuju da više od 60 posto europskih poduzeća u segmentu srednjih i velikih organizacija aktivno planira, provodi ili je već završilo djelomičnu migraciju svojih kritičnih radnih opterećenja s VMware-ovog ekosustava. Ovaj trend izravno mijenja arhitekturu hibridnih oblaka diljem Europe, s posebnim naglaskom na regiju Srednje i Istočne Europe, gdje su budžetski pritisci znatno izraženiji, a fleksibilnost lokalnih tech partnera ključna za opstanak digitalnog poslovanja.
Glavni pokretač ove transformacije nije tehnološke naravi, već čista ekonomska računica i upravljanje operativnim rizikom. Broadcomova strategija fokusiranja isključivo na top 2.000 globalnih klijenata rezultirala je dramatičnim povećanjem troškova licenciranja za manje i srednje korisnike, u nekim slučajevima i do tri ili četiri puta u odnosu na dosadašnje ugovore. Zbog toga su IT direktori (CIO) prisiljeni donositi brze odluke kako bi izbjegli enormno povećanje tehničkog duga i neplanirane troškove. Prema analizi IDC-a, tržište se trenutačno dijeli u tri glavna smjera migracije. Prvi smjer je prelazak na izravne konkurente poput Nutanixa, koji bilježi povijesni rast potražnje, iako i sami korisnici izražavaju bojazan od ponovnog zaključavanja unutar jednog komercijalnog vendora (vendor lock-in). Drugi smjer, iznimno popularan među pružateljima usluga u podatkovnim centrima, jest renesansa otvorenih tehnologija, primarno OpenStack platforme i KVM hipervizora, koji nude potpunu kontrolu nad arhitekturom bez rizika od iznenadnih promjena licencnih uvjeta. Treći smjer je ubrzani prelazak na javne cloud platforme (hyperscalers), no tu se europske tvrtke susreću s novim regulatornim preprekama.
Upravo u tom regulatornom segmentu leži najveća važnost ove vijesti za europsko tržište. Uvođenjem strogih odredbi NIS2 direktive i Akta o podacima (Data Act), europske organizacije ne mogu jednostavno prebaciti sve svoje operacije na američke hyperscalere bez detaljne analize digitalnog suvereniteta i usklađenosti s propisima o privatnosti. Zbog toga neizmjerno raste važnost lokalnih i regionalnih pružatelja cloud usluga. Ti pružatelji, koji su povijesno gradili svoj poslovni model na VMware arhitekturi, sada se ubrzano transformiraju. Oni postaju multi-hipervizorska okruženja, nudeći klijentima migracijske pakete na alternativne platforme uz jamstvo da podaci ne napuštaju nacionalne ili europske granice. IDC naglašava da će u sljedećih 18 mjeseci pobjednici na tržištu biti oni integratori koji posjeduju specifična znanja za migraciju kompleksnih enterprise sustava bez prekida kontinuiteta poslovanja.
Najnovije dubinsko istraživanje analitičke kuće IDC, objavljeno unutar proteklih 48 sati, potvrđuje tektonski poremećaj na europskom tržištu cloud infrastrukture. Ono što je započelo kao val nezadovoljstva nakon što je Broadcom preuzeo VMware i ukinuo trajne licence u korist isključivo pretplatničkog modela, sada se pretvorilo u strukturirani, masovni egzodus korisnika.
OpenAI je povjerljivo predao dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu dionica, čime je postao najnovija AI kompanija koja ide prema burzovnom izlistavanju. Najistaknutiji igrači u umjetnoj inteligenciji posljednjih su mjeseci sve češće najavljivali IPO-e kako bi prikupili svježi kapital.
Hrvatski poduzetnici u 2025. godini nastavili su povećavati prihode, zaposlenost i profitabilnost, pri čemu je ukupna slika gospodarstva ostala pozitivna u svim veličinskim skupinama – od mikro do velikih poduzeća. Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je poslovalo 166.052 poduzetnika, a sve četiri skupine godinu su zaključile neto dobiti.