Čipove će morati proizvoditi u SAD-u ili će se suočiti s carinama od sto posto

Micron je 16. siječnja započeo gradnju novog višefaznog proizvodnog kompleksa vrijednog stotinu milijardi dolara u Syracuseu, u saveznoj državi New York, u sklopu projekta vrijednog ukupno 200 milijardi dolara kojim kompanija planira proširiti svoje kapacitete u SAD-u.

Ceremoniji su nazočili brojni uzvanici i političari, a pažnju su ponovno privukle izjave američkog ministra trgovine Howarda Lutnicka. Izjavio je da bi se strani proizvođači čipova mogli suočiti s carinama od sto posto ako ne ulože više u proizvodnju na američkom tlu.

To znači da se mogućnost uvoznih nameta, koja je već bila predmet trgovinskog sporazuma s Tajvanom, odnosi i na južnokorejske tvrtke.

"Svatko tko želi proizvoditi memoriju ima dva izbora - može platiti carinu od sto posto ili može graditi u Americi. To je industrijska politika", rekao je.

Industrijom DRAM i NAND flash memorije dominiraju tri kompanije - Samsung i SK hynix iz Južne Koreje te Micron iz SAD-a. Postoje i drugi proizvođači memorije, osobito u segmentu flash memorije, ali čak i zajedno nemaju ni približno jednak tržišni udio kao bilo koja od ove tri vodeće tvrtke.

Još je važnija činjenica da su upravo ove kompanije jedine koje proizvode HBM, odnosno memoriju visoke propusnosti. Ti se čipovi gotovo isključivo koriste u AI superčipovima: Nvidijini procesori Hopper, Blackwell i Rubin, kao i AMD-ovi snažni Instinct akceleratori, oslanjaju se na slojevite DRAM module kako bi osigurali što veći kapacitet i propusnost memorije.

Potražnja je toliko velika da su, kako bi odgovorili na potrebe tržišta umjetne inteligencije, proizvođači memorije dali prednost proizvodnji HBM-a u odnosu na standardne module, što je jedan od glavnih razloga trenutačne DRAM krize. Procjenjuje se da će do kraja ove godine na globalnoj razini u AI tehnologije biti uloženo i do dva bilijuna dolara, pa nije teško vidjeti kako je do ovakve situacije došlo.

Prethodna američka administracija oslanjala se na Zakon o čipovima (CHIPS Act) kako bi potaknula južnokorejske kompanije na veća ulaganja u SAD, pri čemu su Samsung i SK hynix dobili milijarde dolara u obliku potpora i zajmova. Ipak, nijedna od tih tvrtki u Americi ne proizvodi čipove koji se koriste u DRAM modulima ili HBM memoriji, već se ondje bave isključivo pakiranjem, odnosno spajanjem čipova u upotrebljive module.

Hoće li prijetnja uvoznim carinama potaknuti dodatna ulaganja stranih proizvođača memorije, izvan onih već dogovorenih u prošlogodišnjim trgovinskim pregovorima, zasad je prerano procijeniti. No ako američka vlada procijeni da takav pristup daje rezultate, čini se da o carinama od sto posto ili čak višim još nismo čuli posljednju riječ.