Prema očekivanjima analitičara tržište nosivih uređaja što uključuje pametne satove, pametne narukvice, pametni nakit te sve druge slične uređaje mogli bi u naredne tri godine narasti vrlo snažno u vrijednosti i dosegnuti ukupnu vrijednost i veću od 20 milijardi dolara.
Mnogi proizvođači poput Sonya, Samsunga, Huaweia, LG-a, Fitbita, Jawbonea, pa i Microsoft te Apple već su snažno ušli u ovaj segment tržišta i očekuje se da bi to sve trebao biti poticaj daljnjem rastu tržišta.
Međutim analitičari smatraju kako će kombinacija s IoT odnosno internetom stvari jer i nosivi su uređaji upravo dio te filozofije, nastaviti rast i međusobno će se sve više prožimati jer velika IT industrije poput IBM-a, Googla, Intela Ciscoa očekuju kako će to biti onaj ključ razvoja industrije u narednim godinama.
Pritom će svi ti uređaji generirati stotine milijardi podataka tako da se zbog toga očekuje i nastavak snažnog rasta cloud rješenja gdje će se ti podaci pospremati, ali i rast tržišta Big Data analitičkih rješenja jer ti podaci samo ako se spremaju nemaju smisla već ih treba analizirati i na osnovu toga donijeti neke zaključke koji ne samo da će povećati korisničko iskustvo nego i poboljšavati poslovanje.
U natjecanju AI Business Hackathon je sudjelovalo gotovo 50 timova, sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki i industrija te organizacija. Trinaest ih se kvalificiralo za finalno predstavljanje svojih ideja, a neki su imali i već gotove proizvode. To su redom timovi: InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji.
Podatkovna znanost i umjetna inteligencija naziv je novog studijskog programa Sveučilišta Algebra – prvog takve vrste u Hrvatskoj. Podatkovna znanost je disciplina s horizontalnim obilježjima i utjecajem na promjene u mnogim industrijama. Zanimanja budućnosti bit će usmjerena na različite oblike integracije informacijskih i podatkovnih sustava u poslovnim okruženjima.
Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se.