Britanska vlada objavila ambicije u području umjetne inteligencije i kvantnog računalstva

Britanska vlada osigurat će 2,5 milijardi funti financiranja za razvoj umjetne inteligencije i kvantnog računalstva. Ministrica financija Rachel Reeves trebala bi predstaviti ambicije prema kojima bi zemlja trebala prihvatiti umjetnu inteligenciju brže od bilo koje druge države skupine G7.

Reeves je umjetnu inteligenciju proglasila tehnologijom koja definira naše doba, ističući da si Britanija ne može priuštiti stajanje na mjestu. „Vjerujem da budućnosti možemo pristupiti s povjerenjem, pri čemu će tehnologije budućnosti biti osmišljene, izgrađene i uvedene upravo ovdje, u Britaniji.” Otišavši korak dalje, Reeves je obećala osigurati da Ujedinjena Kraljevina prihvati umjetnu inteligenciju brže od bilo koje druge države unutar skupine G7, ispred Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država.

Kako bi ubrzala svoje tehnološke ambicije, vlada je namijenila 2 milijarde funti za razvoj kvantnog računalstva. Vlada planira osigurati da Ujedinjena Kraljevina postane prva zemlja koja će imati koristi od revolucionarnih kvantnih računala, senzora i mreža, a taj fond koristit će se za potporu britanskim kompanijama uključenima u to područje.

Vlada je objasnila da će se kvantne tehnologije pojaviti kao sljedeći veliki generacijski iskorak u tehnologiji, usporediv s umjetnom inteligencijom, pri čemu će ti sustavi moći istodobno istraživati tisuće mogućih odgovora. Inicijativa je osmišljena tako da objedini istraživanje i razvoj, proizvodnju, softver, hardver i nabavu u jedinstven program, čime se podupiru planovi za lansiranje kvantnih rješenja početkom 2030-ih. Dodatnih 500 milijuna funti bit će uloženo u suvereni fond za umjetnu inteligenciju, koji bi trebao biti pokrenut u travnju. Time će perspektivni britanski startupovi dobiti pristup financiranju i drugim oblicima potpore.

Službena objava britanske vlade od 17. ožujka 2026. pokazuje da se ovaj paket uklapa u širu modernu industrijsku strategiju, u kojoj su digitalne tehnologije označene kao jedan od osam sektora ključnih za dugoročni gospodarski rast. 

U istoj objavi navodi se da je od 2020. u Britaniji osnovano više AI kompanija po glavi stanovnika nego bilo gdje drugdje u Europi, dok zemlja ujedno ima i drugi najveći broj kvantnih kompanija na svijetu. To je važno jer vlada očito želi kapitalizirati postojeću istraživačku bazu, a ne tek potaknuti novu tehnološku nišu od nule. Kvantni dio ulaganja posebno je usmjeren na razvoj računala, senzora i mreža, što znači da London ne cilja samo laboratorijske demonstracije, nego i buduću industrijsku i sigurnosnu primjenu.

Najava suverenog AI fonda dodatno pokazuje želju države da zadrži perspektivne tvrtke u domaćem ekosustavu i spriječi njihovo prerano oslanjanje na inozemni kapital. 

U političkom smislu, Reeves ovom inicijativom pokušava povezati tehnološku strategiju s gospodarskim rastom, produktivnošću i novim radnim mjestima. Istodobno, utrka za bržim usvajanjem umjetne inteligencije od drugih članica G7 nosi i regulatorne izazove, posebno u području sigurnosti modela, pristupa podacima i energetske infrastrukture potrebne za razvoj naprednih sustava. 

Britanija pritom nastoji zauzeti poziciju između američkog tržišno snažnog pristupa i europski naglašenijeg regulatornog modela. Kvantne tehnologije također se sve češće promatraju kao područje od strateške važnosti za obranu, farmaceutiku, financije i optimizaciju industrijskih procesa. Uspjeh ove strategije zato neće ovisiti samo o visini javnog ulaganja, nego i o tome može li vlada povezati sveučilišta, startupove, velike kompanije i javnu nabavu u održiv inovacijski lanac.

Prvi ozbiljniji test bit će može li najavljeni fond za umjetnu inteligenciju doista ubrzati rast domaćih tvrtki već od travnja 2026. te pretvoriti političku ambiciju u mjerljive gospodarske rezultate. Dugoročno gledano, britanski plan pokazuje da se utrka za tehnološko vodstvo sve manje vodi samo oko istraživanja, a sve više oko toga tko može najbrže izgraditi cijeli ekosustav, od kapitala i infrastrukture do regulative i tržišne primjene.