TRAŽE SE RJEŠENJA

Bivši direktor Googlea: AI čipovi nemaju granica, ali električna energija ima

Schmidt sada predsjeda Specijalnim projektom za konkurentna istraživanja, think tankom koji podržava AI, objasnio je da bi samo SAD mogao trebati dodatnih 92 gigavata električne energije kako bi ostvario svoje AI ambicije.

Bivši direktor Googlea: AI čipovi nemaju granica, ali električna energija ima
Depositphotos

Dok se svijet divi brzom razvoju umjetne inteligencije – pisanju koda, dijagnosticiranju bolesti, pa čak i skladanju simfonija – u pozadini se tiho odvija neočekivana kriza. Prava granica rasta umjetne inteligencije, kako se čini, možda nisu algoritmi ni mikročipovi, već nešto puno temeljnije: električna energija.

Bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt dao je ozbiljnu procjenu budućnosti umjetne inteligencije.

"Prirodna granica AI-ja nije u čipovima, već u električnoj energiji."

Schmidt sada predsjeda Specijalnim projektom za konkurentna istraživanja, think tankom koji podržava AI, objasnio je da bi samo SAD mogao trebati dodatnih 92 gigavata električne energije kako bi ostvario svoje AI ambicije – što je jednako izgradnji 92 nuklearne elektrane. Za usporedbu, u SAD-u su tijekom posljednja tri desetljeća izgrađene samo dvije takve elektrane.

Kako tvrtke poput OpenAI-ja, Microsofta, Mete i Googlea jure prema općoj umjetnoj inteligenciji (AGI) – strojevima s mogućnostima zaključivanja koje su usporedive ili čak nadmašuju ljudsku inteligenciju – njihova rastuća glad za energijom postaje sve teža za ignorirati.

I nije riječ samo o teorijskoj prijetnji. Microsoft je već potpisao 20-godišnji ugovor o nuklearnoj energiji radi ponovnog pokretanja ugašene elektrane Three Mile Island, dok je Sam Altman iz OpenAI-ja uložio velika sredstva u Helion, startup koji razvija fuzijsku energiju. U međuvremenu, tehnološke tvrtke masovno kupuju prava na vodne resurse i energetske ugovore u očajničkom pokušaju da rashlade svoje servere i održe rad svojih modela.

Napetost je stvarna. S jedne strane, AI obećava rješavanje globalnih izazova. S druge strane, njegov razvoj mogao bi preopteretiti – pa čak i slomiti – sustave koje pokušava unaprijediti. Ironično je to što bi strojevi osmišljeni da razmišljaju poput ljudi jednog dana mogli zahtijevati više energije nego što si čovječanstvo može priuštiti.

AI se dugo prikazivao kao mozak budućnosti. No upozorenje Erica Schmidta jasno poručuje da bez električne energije nema inteligencije – umjetne ili bilo koje druge. Kako se društvo približava superinteligenciji, možda pravo pitanje nije koliko će naši strojevi biti pametni, već hoćemo li imati dovoljno energije da ih održimo na životu.