Fenomen koji istraživači nazivaju “AI brain fry” opisuje mentalni umor koji nastaje kada zaposlenici prečesto koriste AI alate ili moraju nadzirati njihov rad iznad vlastitih kognitivnih mogućnosti.
Umjetna inteligencija obećava povećanje produktivnosti i olakšavanje svakodnevnog rada, no nova istraživanja pokazuju da njezina intenzivna uporaba može imati i neočekivane negativne posljedice. Fenomen koji istraživači nazivaju “AI brain fry” opisuje mentalni umor koji nastaje kada zaposlenici prečesto koriste AI alate ili moraju nadzirati njihov rad iznad vlastitih kognitivnih mogućnosti.
Studija koju su proveli Boston Consulting Group i University of California, Riverside analizirala je gotovo 1500 zaposlenika u Sjedinjenim Američkim Državama koji u svakodnevnom radu koriste različite AI sustave. Oko 14 posto ispitanika prijavilo je značajan mentalni umor povezan s korištenjem umjetne inteligencije.
Problem ne proizlazi samo iz same tehnologije, već iz načina na koji se koristi. AI omogućuje zaposlenicima da paralelno rade više zadataka i generiraju velike količine sadržaja, ali to često znači i stalno prebacivanje između različitih alata. Uz to, rezultati koje generira umjetna inteligencija moraju se provjeravati i nadzirati, što stvara dodatni mentalni teret.
Zaposlenici koji su sudjelovali u istraživanju opisali su osjećaj mentalne magle, poteškoće s koncentracijom i sporije donošenje odluka. Neki su taj osjećaj usporedili s radom na računalu s previše otvorenih kartica u pregledniku – sve se događa istovremeno, ali je teško zadržati fokus.
Istraživanje pokazuje i šire posljedice za organizacije. Radnici koji doživljavaju “brain fry” češće pate od zamora pri donošenju odluka, što može dovesti do lošijih poslovnih odluka i pada produktivnosti. Također su skloniji razmišljati o promjeni posla.
Stručnjaci zato upozoravaju da tvrtke moraju pažljivo integrirati AI u radne procese. Umjetna inteligencija može povećati učinkovitost, ali bez jasnih pravila i pravilne organizacije rada može dovesti do suprotnog efekta – mentalnog preopterećenja zaposlenika.
Intel je na skupu Open Compute Project predstavio pristup AI infrastrukturi koja u istom podatkovnom centru povezuje procesore, grafičke čipove i specijalizirane akceleratore različitih proizvođača. Kompanija naglasak stavlja na otvorena sučelja, modularne poslužitelje i upravljanje troškom inferencije, posebno kod agentskih aplikacija koje izvode niz povezanih zadataka. Cilj je kupcu omogućiti da za svaki posao odabere prikladan čip bez potpune zamjene ostatka sustava.
Tehnološke kompanije i startupovi trenutačno oglašavaju više od 280.000 radnih mjesta, a broj otvorenih pozicija raste u odnosu na početak 2026., pokazuju podaci platforme TrueUp koja prati više od 9.000 poslodavaca. Najveći pomak bilježi se u hardverskom inženjerstvu, gdje ulaganja u čipove, poslužitelje, robotiku, proizvodnju i podatkovne centre stvaraju potražnju koju alati za automatizaciju programiranja ne mogu izravno zamijeniti.
Sjedinjene Države predložit će Kini izravan kanal za hitno obavješćivanje kada incident s umjetnom inteligencijom može ugroziti nacionalnu sigurnost ili prijeći državne granice. Američki ministar financija Scott Bessent potvrdio je da je o mehanizmu razgovarao s kineskim potpredsjednikom vlade He Lifengom te očekuje nastavak tehničkih pregovora između dviju najvećih AI sila.
