Fenomen koji istraživači nazivaju “AI brain fry” opisuje mentalni umor koji nastaje kada zaposlenici prečesto koriste AI alate ili moraju nadzirati njihov rad iznad vlastitih kognitivnih mogućnosti.
Umjetna inteligencija obećava povećanje produktivnosti i olakšavanje svakodnevnog rada, no nova istraživanja pokazuju da njezina intenzivna uporaba može imati i neočekivane negativne posljedice. Fenomen koji istraživači nazivaju “AI brain fry” opisuje mentalni umor koji nastaje kada zaposlenici prečesto koriste AI alate ili moraju nadzirati njihov rad iznad vlastitih kognitivnih mogućnosti.
Studija koju su proveli Boston Consulting Group i University of California, Riverside analizirala je gotovo 1500 zaposlenika u Sjedinjenim Američkim Državama koji u svakodnevnom radu koriste različite AI sustave. Oko 14 posto ispitanika prijavilo je značajan mentalni umor povezan s korištenjem umjetne inteligencije.
Problem ne proizlazi samo iz same tehnologije, već iz načina na koji se koristi. AI omogućuje zaposlenicima da paralelno rade više zadataka i generiraju velike količine sadržaja, ali to često znači i stalno prebacivanje između različitih alata. Uz to, rezultati koje generira umjetna inteligencija moraju se provjeravati i nadzirati, što stvara dodatni mentalni teret.
Zaposlenici koji su sudjelovali u istraživanju opisali su osjećaj mentalne magle, poteškoće s koncentracijom i sporije donošenje odluka. Neki su taj osjećaj usporedili s radom na računalu s previše otvorenih kartica u pregledniku – sve se događa istovremeno, ali je teško zadržati fokus.
Istraživanje pokazuje i šire posljedice za organizacije. Radnici koji doživljavaju “brain fry” češće pate od zamora pri donošenju odluka, što može dovesti do lošijih poslovnih odluka i pada produktivnosti. Također su skloniji razmišljati o promjeni posla.
Stručnjaci zato upozoravaju da tvrtke moraju pažljivo integrirati AI u radne procese. Umjetna inteligencija može povećati učinkovitost, ali bez jasnih pravila i pravilne organizacije rada može dovesti do suprotnog efekta – mentalnog preopterećenja zaposlenika.
Europska unija nastoji otvoriti dublje razgovore s američkom administracijom o naprednim modelima umjetne inteligencije. U središtu razgovora nalazi se Anthropicov Mythos, model koji je privukao osobitu pozornost zbog svojih mogućnosti u području kibernetičke sigurnosti.
U sjedištu Infobipa u Vodnjanu održana je četvrta sjednica Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu, koja je okupila predstavnike vodećih hrvatskih kompanija i institucija.
Posljednjih godina Mooreov zakon, koji je više od pet desetljeća usmjeravao industriju poluvodiča, suočio se s ozbiljnim fizičkim ograničenjima i sve slabijim ekonomskim povratima. Globalna industrija sve je više ograničena usporavanjem geometrijskog skaliranja tranzistora i slabljenjem koristi u trošku po tranzistoru.
