AI chatbotovi ne povećavaju produktivnost i ne štede vrijeme u svakodnevnom poslu

Vjerovalo se da će milijarde dolara uložene u AI chatbotove povećati produktivnost i pokrenuti gospodarstvo, ali istraživači iz Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER) tvrde da ekonomski učinci ostaju minimalni.

Ekonomisti Anders Humlum i Emilie Vestergaard procjenjuju u izvješću pod nazivom "Veliki jezični modeli, mali učinci na tržište rada" da su dobitci u produktivnosti zahvaljujući AI chatbotovima iznosili tek tri posto ušteđenog vremena.

"AI chatbotovi nisu imali značajan utjecaj na zarade ni na evidentirane radne sate u bilo kojem zanimanju, a intervali pouzdanosti isključuju učinke veće od jedan posto", pišu autori.

Uzimajući u obzir korporativni hype koji obećava revolucionarne promjene u svijetu nakon ChatGPT-a, Shopify i Duolingo su nedavno najavili da će menadžeri morati opravdati zapošljavanje ljudi umjesto korištenja AI-ja, NBER-ovo izvješće ozbiljno snižava očekivanja.

Istraživači su većinu podataka prikupili u Danskoj, zemlji s visokom razinom primjene AI-ja i detaljnom evidencijom. Otkrili su da uvođenje AI-ja zasad nije dovelo do masovnih otkaza, ali također nije donijelo znatne financijske koristi ni poslodavcima ni zaposlenicima. Umjesto toga, većina hypea temelji se na strahu korporacija da ne zaostanu za konkurencijom (FOMO).

Izvješće navodi kako su se prethodne studije uglavnom fokusirale na područja u kojima su vremenske uštede uz pomoć AI chatbotova bile najjasnije, poput korisničke podrške, gdje dolazi do masovne zamjene zaposlenika. Humlum i Vestergaard proširili su analizu i proučili 7000 radnih mjesta, uključujući sektore poput prava, novinarstva, knjigovodstva, financijskog savjetovanja i obrazovanja.

"Softver, pisanje koda, pisanje marketinških zadataka, izrada oglasa za posao za HR, to su zadaci koje AI može ubrzati. U širem istraživanju zanimanja, gdje AI i dalje može pomoći, uštede su znatno manje", rekao je Humlum, dodavši da prethodne studije nisu bile pogrešne, nego samo nepotpune.

Vrijeme koje su zaposlenici uštedjeli zahvaljujući AI-ju korišteno je za druge radne zadatke, uključujući ispravljanje pogrešaka koje je AI napravio u transkripciji, ili sprečavanje učenika da pomoću AI-ja varaju.

Ranije ove godine, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024., Daron Acemoglu, predvidio je da će usvajanje AI-ja povećati američki BDP za svega 1,6 posto u sljedećem desetljeću, dok bi produktivnost porasla za samo 0,05 posto.

"I dalje ćemo imati novinare, i dalje ćemo imati financijske analitičare, i dalje ćemo imati HR zaposlenike. AI će utjecati na određeni broj uredskih poslova koji se bave sažecima podataka, vizualnim uparivanjem, prepoznavanjem obrazaca itd. A to je otprilike pet posto gospodarstva. Tehnologiju previše koristimo za automatizaciju, a premalo za pružanje stručnog znanja i informacija radnicima", navodi se u studiji.