Globalni prihod od dronova, uključujući potrošački i komercijalni segment, trebao bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 14 posto i do 2035. dosegnuti 77 milijardi dolara, u usporedbi s 2025., procjenjuje Counterpoint Research. Tržište su u početku pokretali hobisti i fotografi koji su dronove koristili za fotografiranje, snimanje videozapisa, stvaranje sadržaja i rekreativno letenje. Poboljšanje kamera i pad cijena dodatno su ih pretvorili u uređaj za svakodnevni život i zabavu.
Komercijalni dronovi sada bilježe snažniji rast zahvaljujući širokom rasponu primjena, među kojima su geodetska mjerenja, nadzor, inspekcija infrastrukture, prskanje u poljoprivredi, kartiranje, prikupljanje podataka, upravljanje prometom, traganje i spašavanje, gašenje požara te dostava na posljednjoj dionici. Širenje uporabe trebalo bi preoblikovati „gospodarstvo niskog zračnog prostora“ i potaknuti vlade na politike potpore, reforme upravljanja zračnim prostorom i regulatorne okvire koji omogućuju brže inovacije i komercijalna uvođenja.
„Potrošački dronovi već su preoblikovali fotografiju iz zraka, ali stvarna prilika za rast nalazi se u komercijalnim dronovima. Širenje primjena u poljoprivredi, logistici, industrijskim operacijama, javnoj sigurnosti i upravljanju katastrofama otključava puni potencijal fizičke umjetne inteligencije, koju pokreću računalstvo na rubu mreže, napredni senzori, pouzdana povezivost, računalni vid i sve autonomnije operacije“, rekao je Soumen Mandal, glavni analitičar u Counterpoint Researchu.
Godišnje isporuke dronova, odnosno bespilotnih letjelica, mogle bi do 2035. premašiti 19 milijuna jedinica, u odnosu na osam milijuna krajem 2025. Tržište se razvija iz poslovanja usmjerenog na hardver u višeslojni ekosustav koji obuhvaća cijeli lanac vrijednosti, od čipova i senzora do povezivosti, AI softvera, cloud platformi i modela drone-as-a-service.
„Prihodi od usluga stvorit će dodatnu priliku vrijednu 51 milijardu dolara do 2035. Dugoročno će se vrijednost premještati s hardvera prema umjetnoj inteligenciji, softveru, autonomnim uslugama i poslovnim modelima temeljenima na podacima. To će stvoriti velik gospodarski potencijal, pojačati konkurenciju i u konačnici dovesti do konsolidacije tržišta kako industrija sazrijeva“, rekao je Marc Einstein, direktor istraživanja u Counterpoint Researchu.
Kineski Shenzhen smatra se svjetskom prijestolnicom dronova zahvaljujući povoljnim državnim politikama i čvrsto povezanom opskrbnom lancu. Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo ima važnu ulogu u ubrzavanju komercijalnih primjena pravilima za operacije izvan vizualnog dosega pilota, odnosno BVLOS. Europa širi primjenu dronova u industriji, pametnoj mobilnosti i autonomnim zračnim uslugama.
Indija potiče poljoprivredne primjene kako bi odgovorila na rast troškova i manjak radne snage. Zemlje Bliskog istoka, među kojima su Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, ulažu u dronove kao dio razvoja pametnih gradova. Japan i Južna Koreja pokušavaju povećati produktivnost i ublažiti nedostatak radnika.
Ograničenja za nove DJI-jeve dronove u SAD-u dodatno su potaknula države da razvijaju vlastite opskrbne lance, posebno za obrambene primjene, ali i da jačaju domaće sposobnosti u potrošačkim i komercijalnim dronovima. Obrada umjetne inteligencije na rubu mreže i autonomne operacije povećat će sposobnosti letjelica. Ipak, baterije ostaju prepreka duljim letovima i potpuno autonomnom radu. Privatnost i kibernetička sigurnost također zahtijevaju rješenja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal primjena dronova temeljenih na umjetnoj inteligenciji.
Europska unija već ima zajednički skup pravila za civilne dronove i više od 1,6 milijuna registriranih operatora. U-space regulatorni okvir uspostavljen je kako bi omogućio sigurnu podjelu zračnog prostora između bespilotnih i klasičnih letjelica. U-space se oslanja na digitalne usluge poput mrežne identifikacije, informacija o zračnom prostoru, odobravanja letova i praćenja prometa.
Operacije izvan vizualnog dosega pilota ključne su za skaliranje dostave, inspekcija dalekovoda, nadzora cjevovoda i velikih poljoprivrednih površina. Američka FAA predložila je posebna pravila za normalizaciju BVLOS operacija, uključujući zahtjeve za sigurnost, razdvajanje letjelica, evidenciju i odgovornost operatora. Autonomija povećava produktivnost jer jedan tim može upravljati većim brojem letjelica i obrađivati podatke neposredno tijekom misije. Istodobno povećava važnost zaštite komunikacijskih veza, navigacije, softverskih nadogradnji i podataka koje dron prikuplja. Poslovni model usluge omogućuje korisnicima plaćanje rezultata, primjerice pregleda infrastrukture ili karte usjeva, bez kupnje i održavanja vlastite flote.
Ograničeno trajanje baterije potiče razvoj učinkovitijih pogona, automatskih stanica za punjenje i hibridnih sustava za veće terete i udaljenosti. Industrija će puni potencijal ostvariti tek kada se tehnološki napredak poveže s jasnim pravilima, interoperabilnim upravljanjem prometom, dokazivom sigurnošću i povjerenjem javnosti.
