Završeno je 21. izdanje Advanced Technology Days (ATD) konferencije koja je 3. i 4. studenog okupila regionalnu IT zajednicu. Konferencija je ponudila kombinaciju predavanja fokusiranih na primjenu i implementaciju tehnologija, tehničkih demonstracija te panel rasprava o budućnosti IT industrije.
Tijekom otvaranja konferencije predstavnik organizatora Igor Pavleković (Nephos) istaknuo je da program ATD21 sadrži 50 predavanja u režiji 40 regionalnih i inozemnih predavača. Program je otvorio Damir Dobrić (Daenet) koji je tijekom demoa pokazao kako napraviti AI agenta, dodati mu vještine kako bi mogao obavljati kompleksne zadatke te demonstrirati kako u praksi izgleda suradnja tri AI agenta u obavljanju jednog zadatka.
Tijekom panel diskusije Agentic AI moderator Dragan Petric (BUG) razgovarao je s Yael Daihes (Freelance), Melissom Pruijn (Bravx) i Damirom Dobrićem o povjerenju korisnika u AI agente. Složili su se da povjerenje u AI agente ne ovisi samo o tehnologiji i podacima, već i o transparentnosti, pouzdanosti informacija, ljudskom nadzoru te dizajnu usmjerenom na korisnika. Dobrić je naglasio da mogućnosti umjetne inteligencije ovise o kvaliteti podataka i metodologiji. Komentirao je da na AI gleda kao na svojevrsni „kalkulator za riječi i poslovne zadatke“. Daihes se složila te istakla da umjetna inteligencija ne može samostalno nadmašiti postojeće ljudsko znanje – no može biti vrlo korisna u pronalaženju poveznica među informacijama i ubrzavanju istraživanja. Pruijn je dodala da povjerenje u AI počinje korisničkim iskustvom i dizajnom sučelja, a kvalitetna rješenja donijet će testiranje s korisnicima i neprekidno prilagođavanje.
Ivan Marković (Unitfly) moderirao je panel Future of development, na kojem su mu sugovornici bili Aleksandra Ignatoski (Aestus), Oana Stroe (Hubtype) i Boris Masnec (Repsly). Komentirali su kako razvoj umjetne inteligencije i AI agenata mijenja način na koji se razvija softver, organiziraju timovi i upravlja proizvodima. Masnec je rekao da se uloga developera postupno pomiče od pisanja koda prema širem inženjerskom promišljanju, arhitekturi i procjeni kvalitete rješenja. Ignatoski je naglasila da AI timovima omogućuje da rade brže, no veća produktivnost mora biti praćena kritičkim razmišljanjem. Stroe je komentirala da bi se uloge dizajnera, product menadžera i softverskih inženjera mogle postupno približavati i objedinjavati. Panelisti su istaknuli i šire posljedice ove transformacije za tržište rada. Iako AI omogućuje pojedincima i manjim timovima da samostalno ostvare ono za što su prije bili potrebni brojni ljudi i značajni resursi, stručnost, kreativnost, iskustvo i sposobnost suradnje ostaju ključni izvori vrijednosti.
Panel Future of data and infrastructure bavio se promjenama koje donosi primjena AI u razvoju softvera, upravljanju podacima i infrastrukturi, o čemu su panelisti Mario Pilija (MovementNow), Anamarija Jengić Bujan (Odvjetnički ured Jengić Bujan) i Luka Gospodnetić (Parsec Lab) razgovarali s moderatorom Draganom Petricem. Panel je istaknuo da uspješna primjena AI agenata u poslovanju ne ovisi samo o tehnološkoj spremnosti, nego i o kvaliteti podataka, sigurnosti, infrastrukturi, upravljanju troškovima i ljudskom nadzoru. Iako agenti ubrzavaju razvoj softvera, njihovo uvođenje u produkciju zahtijeva jasnu strategiju. Jengić Bujan podcrtala je da sve veću važnost dobivaju i pitanja intelektualnog vlasništva, autorskih prava i odgovornosti. Gospodnetić je upozorio na infrastrukturna ograničenja daljnjeg razvoja AI-ja, osobito dostupnost energije, kapacitete podatkovnih centara i hlađenje. Pilija je dodao da se mijenjaju i potrebne vještine developera: uz tehničko znanje sve su važniji kritičko razmišljanje, razumijevanje poslovnih procesa i sposobnost povezivanja tehnologije sa stvarnim potrebama korisnika.
Peter Hricak, viši menadžer za globalnu IT infrastrukturu i sigurnosne operacije u Lucasfilmu, u svom keynote predavanju predstavio je specifične kibernetičke izazove filmske industrije, u kojoj su zaštita neobjavljenih sadržaja i intelektualnog vlasništva ključni prioriteti. Na primjerima napada na dobavljače i partnere objasnio je kako phishing i krađa pristupnih podataka mogu ugroziti cijeli produkcijski lanac te istaknuo važnost zero-trust arhitekture i višefaktorske autentifikacije otporne na phishing. Posebno je upozorio na prijetnju koju razvoj kvantnog računalstva predstavlja za postojeće metode enkripcije, zbog čega filmska industrija već mora planirati prelazak na postkvantne kriptografske standarde. To je osobito složen izazov za digitalnu distribuciju filmova, koja obuhvaća više od 200.000 kina i stotine modela projektora, a zahtijevat će i značajna ulaganja u nadogradnju infrastrukture.
Igor Pavleković moderirao je panel Cybersecurity i s Peterom Hricakom, Alenom Delićem (SpotMe/Onomi) i Hrvojem Kusuljom (Nodefusion) razgovarao o trendovima na području kibernetičke sigurnosti. Kibernetičke prijetnje razvijaju se brže nego što ih organizacije uspijevaju otkloniti, a AI dodatno ubrzava otkrivanje ranjivosti, ali i mogućnosti napada. Zato sigurnost više no ikad zahtijeva kontinuiranu procjenu rizika, brže i automatizirano zakrpavanje sustava te višeslojnu zaštitu. Hricak je komentirao da se sigurnost ne može svesti samo na tehnologiju, jer će ljudske pogreške uvijek postojati – zato sustavi moraju imati više slojeva zaštite. Delić je nadodao da sigurnosne mjere treba određivati prema stvarnom riziku i mogućim posljedicama napada, a ne samo prema formalnim zahtjevima. Kusulja je naglasio da passkey-evi donose važan pomak jer istodobno povećavaju sigurnost i produktivnost. Zaključili su da sigurnost mora biti praktična i prilagođena ljudima koji je koriste. U vremenu AI-ja i sve sofisticiranijih napada, organizacije moraju računati na to da će pojedine zaštitne mjere zakazati te graditi sustave koji mogu spriječiti da jedan propust preraste u ozbiljan incident.
Pokretanje platforme uslijedilo je nakon rezultata Mastercardova istraživanja Dreamonomics, koji ukazuju na znatan raskorak između razine osviještenosti i konkretnog djelovanja na području kibernetičke sigurnosti među europskim malim poduzetnicima.
Tijekom otvaranja konferencije predstavnik organizatora Igor Pavleković (Nephos) istaknuo je da program ATD21 sadrži 50 predavanja u režiji 40 regionalnih i inozemnih predavača. Program je otvorio Damir Dobrić (Daenet) koji je tijekom demoa pokazao kako napraviti AI agenta, dodati mu vještine kako bi mogao obavljati kompleksne zadatke te demonstrirati kako u praksi izgleda suradnja tri AI agenta u obavljanju jednog zadatka.
Anthropic je proširio program AI for Science na dvadeset znanstvenih i istraživačkih organizacija. Njihovim timovima omogućuje korištenje Claudea za rad s literaturom, podatcima i programskim kodom, no generirani zaključci i dalje zahtijevaju stručnu i eksperimentalnu provjeru.
