Već kreće 6G utrka za standardom i frekvencijama koje su potrebne, kod 5G usporena izgradnja dijelom i zbog lokalne zajednice

Operatori u Hrvatskoj za sada koriste 5G non-standalone (NSA) arhitekturu, koja se oslanja na postojeću 4G infrastrukturu i čime se omogućio brži 5G rollout. Trenutna implementacija 5G stand-alone (SA) mreža je još uvijek u ranoj fazi, ali napreduje, odgovaraju na upit ICTbusiness.info iz domaćeg telekom regulatora Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Međutim već se priča i o 6G mrežama, ali i potrebnim frekvencijama.

Prava 5G SA mreža, koja radi na potpuno novoj infrastrukturi, donosi nižu latenciju, veću brzinu i bolju podršku za IoT (Internet of Things) uređaje tek se počinje graditi, a glavni izazovi su visoki troškovi izgradnje, potreba za većim brojem baznih postaja i sigurnosni rizici zbog softverski definiranih mreža. Daljnji razvoj se očekuje postepeno u narednim godinama, ovisno o ulaganjima operatora i primjenjivim regulatornim okvirima, pojašnjavaju dalje iz HAKOM-a.

Kako bi se ostvarila neprekinuta povezivost potrebna su znatna ulaganja u gušću infrastrukturu odnosno veći broj baznih postaja, posebno za milimetarski spektar u višim frekvencijskim pojasevima te nadogradnja postojeće opreme. Značajne investicije potrebne su i u ruralnim i slabije naseljenim područjima, u cilju smanjenja digitalnog jaza i osiguranja odgovarajuće kvalitete usluge, što tek možemo očekivati smatraju sugovornici iz telekom svijeta koje kontaktirao ICTbusiness.info. Također, bitno je napomenuti i izazove vezane uz ograničavajuće akte iz dijela prostornog uređenja pojedinih županija i jedinica lokalnih samouprava.

„HAKOM ima stalno otvoren dijalog s operatorima po svim pitanjima. Posebice, u vezi 5G-a, od 2017. djeluje 5G radna skupina koja okuplja regulatora, operatore, industriju te druge relevantne institucije po potrebi i vodi računa o izazovima implementacije 5G-a“, pojašnjavaju iz HAKOM-a i dodaju da „trenutna 5G mreža će se moći nadograditi na 6G mrežu. Koristit će se ista fizička infrastruktura uz minimalne izmjene, dok će se većina nadogradnje odnositi na softverske nadogradnje. Moći će se koristiti spektar koji operatori već koriste za 5G i moguće drugi novi frekvencijski pojasevi“.

Što se tiče planova za razvoj 5G ali i 6GH mreže oni su u domeni operatora. HAKOM će osigurati da se radiofrekvencijski spektar pravovremeno može upotrebljavati za 6G mreže bilo da se radi o spektru koji operatori već imaju ili da se dodjeljuje novi spektar.

Što se tiče standardizacije koja je za 6G već počela iz HAKOM-a napominju da kompatibilnost između 5G i budućih 6G standarda osigurava se kroz pažljivo planirane tehničke i regulatorne mjere, koje vode međunarodne organizacije poput 3GPP-a, ITU-a i nacionalna regulatorna tijela.

„U ovom trenutku, kada je nova generacija mreža pokretnih komunikacija (6G) još u fazi razvoja unutar 3GPP inicijative te se završetak tih aktivnosti ne planira prije polovice 2027., frekvencijske potrebe za 6G tek su u fazi naznaka i dogovaraju se na načelnoj razini na razini Europe odnosno Europske Unije. U tom kontekstu, HAKOM sudjeluje i u regulatornim aktivnostima o budućoj namjeni frekvencijskog pojasa gornjih 6 GHz (6425-7125 MHz). Trenutno se unutar EU na razini podgrupe završava prijedlog mišljenja kojeg RSPG grupa (Radio Spectrum Policy Group) u narednim danima planira uputiti na javnu raspravu. U svojim stavovima u radu navedenih grupa HAKOM se vodi činjenicom da se navedeni spektar trenutno koristi te da za postojeće korisnike treba osigurati kontinuitet korištenja ovih radiofrekvencijskih resursa barem do kraja desetljeća, imajući u vidu da u ovom trenutku ne postoji skora i žurna potreba za uporabom ovog spektra za mreže pokretnih komunikacija“, pojašnjavaju uz HAKOM-a.

Treba svakako naglasiti da mobilna telekom industrija nastoji u navedenim regulatornim aktivnostima lobirati za osiguranje čim većeg dijela spektra za svoje buduće potrebe pa se nastoji ostaviti dojam da je za potrebe 6G nužno čim prije osigurati barem 200 MHz po operatoru, što nije realno unutar frekvencijskog pojasa gornjih 6 GHz s obzirom na vrlo različite stavove država članica. Dodatno, na sljedećoj Svjetskoj radiokomunikacijskoj konferenciji (WRC 2027) raspravljat će se i o identifikaciji pojaseva iznad 7125 MHz za potrebe mreža pokretnih komunikacija što u konačnosti može imati utjecaj na ukupnu raspoloživost spektra za te sustave u budućnosti.

„HAKOM u narednim godinama planira, kada za to sazriju uvjeti i budu jasnije definirane potrebe, te u skladu s EU odlukama, definirati vremenski okvir dodjele RF spektra za 6G temeljen na provedenim konzultacijama sa zainteresiranom javnošću (prije svega operatorima)“, pojašnjavaju iz domaćeg regulatora.

U razvoju mreža Hrvatska ne smije zaostajati i kako tvrde u regulatoru Hrvatska će djelovati u okviru EU politika vezanih uz 6G, a koja će se bazirati prvenstveno na strateškim ulaganjima, istraživačkim inicijativama te naglasku na tehnološkoj neovisnosti i vrijednostima (npr. privatnost/GDPR, održivost i energetska učinkovitost te transparentna uporaba AI).

„6G je jedan od ključnih ciljeva Digital Decade 2030 plana. Fokus je na europskim rješenjima od strane europskih proizvođača kako bi se smanjila ovisnost o kineskim i američkim tehnologijama. S obzirom na to da se globalni 6G standard tek razvija, EU aktivno sudjeluje u njegovom stvaranju. EU poduzima sveobuhvatan pristup razvoju 6G-a kroz: financiranje istraživanja (Horizon Europe, SNS JU), infrastrukturna ulaganja (Chips Act, IPCEI), podršku inovatorima (EIC, Digital Europe), jačanje digitalne suverenosti i etike“, tvrde u HAKOM-u i dodaju da „HAKOM na EU i CEPT razini sudjeluje u radu radnih skupina zaduženih za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom koje na globalnoj razini zastupaju zajednička europska stajališta“.

U navedenim regulatornim aktivnostima razmatra se podjela spektra na gornjih 6 GHz između WAS/RLAN (Wireless Access Systems / Radio Local Area Networks, ili u marketniškoj terminologiji - WiFi) i MFCN (Mobile Fixed Communication Networks – mobilne mreže). WAS/RLAN industrija zbog određenih primjena smatra neophodnim korištenje kanala širine 320 MHz, te uz korištenje frekvencijskog pojasa donjih 6 GHz (5925-6425 MHz) želi osigurati minimalno dva 320 MHz kanala, te dodatnih 160 MHz, što bi omogućilo i korištenje i dva interleaved kanala iste širine. Ukupno je to 320 MHz spektra unutar frekvencijskog pojasa gornjih 6 GHz. S druge strane mobilna industrija smatra kako se svakom operatoru mora osigurati mogućnost korištenja 200 MHz kanala, što u primjeru 3 mobilna operatora podrazumijeva očekivanu širinu od 600 MHz unutar ovog frekvencijskog pojasa. Ukupna širina frekvencijskog pojasa gornjih 6 GHz je 700 MHz, dok su zahtjevi za ukupno 920 MHz spektra. Istovremeno se razmatra i mogućnost dijeljenja frekvencijskog spektra, kao npr. da obje tehnologije koriste isti frekvencijski resurs međutim WAS/RLAN samo u zatvorenim prostorima, a MFCN s ograničenom snagom samo na otvorenim prostorima. Takva rješenja predstavljaju međutim izazov s regulatorne strane jer se WAS/RLAN koristi uglavnom bez izdavanja pojedinačnih dozvola (nekoordinirano korištenje spektra), a MFCN koristi spektar na ekskluzivnoj osnovi kojeg operatori 'kupuju' na javnim dražbama, pojašnjavaju iz HAKOM-a.

Iz svega navedenog jasno je kako izgledna podjela frekvencijskog pojasa gornjih 6 GHz možda neće biti jednaka u svim državama EU, ukoliko izostane harmonizacija korištenja spektra u klasičnom smislu, ili će rezultat biti 'jednako nepovoljan' za obje strane, ističu iz HAKOM-a i zaključuju da je u ovom trenutku najizglednijom se čini podjela spektra gdje bi za WAS/RLAN bilo određeno 160 MHz, a za MFCN 540 MHz unutar frekvencijskog pojasa gornjih 6 GHz.