Mreža tamnih optičkih vlakana označava povijesni korak prema uspostavi ultra-sigurnih sustava za prijenos podataka.
Depositphotos
Hrvatska je u okviru projekta CroQCI (Croatian Quantum Communication Infrastructure) uspješno implementirala mrežu tamnih optičkih vlakana koja čini temelj buduće nacionalne kvantne komunikacijske mreže.
Planiranje i konceptualno rješenje arhitekture mreže izveo je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dok je operativnu implementaciju provela tvrtka Odašiljači i veze (OIV). Mreža tamnih optičkih vlakana označava povijesni korak prema uspostavi ultra-sigurnih sustava za prijenos podataka, ključnih za zaštitu od sve sofisticiranijih kibernetičkih prijetnji i izazova koje donosi razvoj novih tehnologija.
Projekt CroQCI, kao dio šire europske inicijative EuroQCI, omogućuje upotrebu kvantne mehanike za osiguranje komunikacijskih kanala putem protokola za distribuciju kvantnih ključeva (QKD). Ovaj revolucionarni pristup pruža razinu sigurnosti koja nadilazi mogućnosti konvencionalnih metoda šifriranja, čineći podatke otpornima na dešifriranje, čak i uz primjenu budućih kvantnih tehnologija.
Tamna optička vlakna, kao okosnica infrastrukture, trenutačno povezuju Institut Ruđer Bošković Institut, Institut za fiziku, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak, Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu - CARNET, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu - Srce, Odašiljače i veze te Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Ove lokacije strateški su odabrane kako bi se osigurala optimalna mrežna povezanost i podrška za naprednu kvantnu infrastrukturu.
Temelj kvantne mreže je kvantni sloj, koji obuhvaća integraciju svih uređaja, infrastrukture, procesa i protokola potrebnih za učinkovitu primjenu QKD protokola. Kvantni sloj sastoji se od QCI čvorova za generiranje i distribuciju kvantnih ključeva, infrastrukture za prijenos podataka između čvorova te optičke zemaljske stanice (OGS) koja omogućuje povezivanje s globalnim satelitskim sustavima.
Hrvatski projekt financiran iz EU fondova smanjuje emisije ugljikovog dioksida u telekom sektoru kroz primjenu rješenja za hlađenje i solarnu energiju na baznim stanicama diljem zemlje.
U prvom tromjesečju 2025. godine najjači domaći telekom operator Hrvatski Telekom nastavio je s rastom poslovanja, ostvarivši rast prihoda od 5,9 posto na godišnjoj razini, što je rezultat pozitivnog razvoja poslovanja u segmentu privatnih i poslovnih korisnika i dosegao je 267,6 milijuna eura.
Podaci koje prikuplja domaći telekom regulator Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) pokazuje kako je u prošloj godini ukupni prihod od usluga naplatne televizije povećan 9,65 posto na 140,45 milijuna eura.