Prvo tromjesečje 2026. donijelo je jedan od jasnijih presjeka smjera u kojem se kreće hrvatsko tržište elektroničkih komunikacija. Ukupni prihodi od usluga iznosili su 453,00 milijuna eura, što je 2,76 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast nije eksplozivan, ali je široko postavljen: prihodi od usluga putem pokretnih mreža povećani su 3,30 posto, a prihodi od fiksnih mreža 1,68 posto. To pokazuje tržište koje raste umjereno, ali uz duboku promjenu u strukturi usluga, tehnologija i korisničkog ponašanja.
Najvažniji događaj kvartala je infrastrukturni prijelom u fiksnom širokopojasnom pristupu. Broj svjetlovodnih priključaka dosegnuo je 497,60 tisuća, uz godišnji rast od 29,67 posto, dok je broj priključaka putem bakrene infrastrukture pao na 466,12 tisuća, uz godišnji pad od 14,99 posto. Time je optika prvi put pretekla bakar i postala vodeća tehnologija fiksnog pristupa internetu. Ukupan broj VHCN priključaka iznosio je 642,00 tisuće, odnosno 53,67 posto ukupnog broja fiksnih širokopojasnih priključaka. To je ključna tržišna poruka: hrvatski fiksni internet više nije dominantno bakreno tržište, nego tržište mreža vrlo velikog kapaciteta.
Internet je i dalje najvažniji prihodovni motor operatora. Ukupni prihodi od usluga pristupa internetu iznosili su 218,75 milijuna eura, uz godišnji rast od 4,76 posto. Mobilni pristup internetu donio je 155,73 milijuna eura, što je 5,53 posto više nego godinu ranije, dok je fiksni pristup iznosio 61,27 milijuna eura, uz rast od 1,24 posto. Satelitski pristup ostaje malen po vrijednosti, ali je zabilježio iznimno visok rast prihoda od 139,39 posto, na 1,74 milijuna eura. Ukupan broj širokopojasnih priključaka dosegnuo je 7,22 milijuna, uz rast od 4,71 posto, što potvrđuje nastavak širenja podatkovne povezanosti u gotovo svim dijelovima tržišta.
Fiksni pristup internetu pokazuje da se tržište ne mijenja samo u broju priključaka, nego i u intenzitetu korištenja. Podatkovni promet u nepokretnim mrežama iznosio je 1,33 milijuna TB, uz godišnji rast od 32,89 posto. Taj podatak daje puni smisao migraciji s bakra na optiku: korisnici ne prelaze samo na novu infrastrukturu, nego istodobno koriste sve više podatkovno intenzivnih usluga. Kabelske mreže pale su 9,73 posto na 145,24 tisuće priključaka, bežične tehnologije u nepokretnoj mreži porasle su 19,05 posto na 60,46 tisuća, a satelitski priključci skočili su 289,69 posto na 17,74 tisuće. Fiksni segment zato više nije moguće čitati kroz ukupnu stabilnost priključaka, nego kroz tehnološku zamjenu i rast podatkovne potrošnje.
Mobilni internet donosi drugu veliku tehnološku promjenu: migraciju prema 5G-u. Ukupan broj priključaka širokopojasnom pristupu internetu putem pokretnih mreža dosegnuo je 6,03 milijuna, uz godišnji rast od 4,98 posto. No unutar te baze starije 3G i 4G kategorije snažno padaju, dok 5G raste vrlo brzo. Privatnih 5G korisnika bilo je 2,08 milijuna, uz godišnji rast od 62,35 posto, a poslovnih 5G korisnika 648,39 tisuća, uz rast od 66,14 posto. Podatkovni promet u pokretnim mrežama iznosio je 469,81 tisuću TB i porastao je 29,93 posto. Tržišna logika mobilnog segmenta time se sve manje temelji na klasičnoj telefoniji, a sve više na kapacitetu, 5G dostupnosti i podatkovnoj potrošnji.
Mobilna telefonija kao glasovna usluga i dalje je stabilnija od fiksne. Broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži dosegnuo je 4,96 milijuna, uz godišnji rast od 5,07 posto, a ukupni prihodi porasli su 1,06 posto na 143,22 milijuna eura. Ukupni odlazni promet u pokretnoj mreži povećan je 1,71 posto i iznosio je 2,65 milijardi minuta. Ipak, unutar tog segmenta nastavlja se oštar pad tradicionalnih poruka. Broj poslanih SMS poruka smanjen je 21,80 posto na 137,33 milijuna, a MMS poruka 9,39 posto na 1,14 milijuna. To je jasan signal da korisnici svakodnevnu komunikaciju sve više sele prema internetskim aplikacijama, dok operatorske poruke gube funkciju koju su imale u ranijim fazama mobilnog tržišta.
Fiksna telefonija ostaje segment pod najvećim pritiskom. Ukupni prihod od javno dostupne telefonske usluge u nepokretnoj mreži iznosio je 25,94 milijuna eura, što je 5,69 posto manje nego godinu ranije. Maloprodajni prihod pao je 3,88 posto na 24,68 milijuna eura, a veleprodajni prihod čak 31,14 posto na 1,26 milijuna eura. Broj korisnika smanjen je 0,83 posto na 1,09 milijuna, dok je ukupni odlazni promet pao 11,82 posto na 185,83 milijuna minuta. Fiksni glas time ostaje prisutan u bazama i paketima, ali njegova stvarna uporaba nastavlja slabjeti brže od samog broja korisnika.
Paketne usluge dodatno objašnjavaju zašto fiksna telefonija ne nestaje iz statistike jednako brzo kao iz svakodnevnog korištenja. Broj korisnika samostalne telefonske usluge u nepokretnoj mreži pao je 12,07 posto na 150,38 tisuća, 2D paketi s telefonskom uslugom pali su 12,77 posto na 220,04 tisuće, a 3D paketi 4,23 posto na 357,57 tisuća. Jedini snažan rast bilježe 4D paketi, koji su porasli 24,88 posto na 327,62 tisuće korisnika. Isti obrazac vidi se i kod interneta i televizije: jednostavniji ili samostalni modeli gube dio baze, dok složeniji paketi rastu. Za operatore je to važan mehanizam zadržavanja korisnika, a za tržište znak da se vrijednost sve više gradi kroz objedinjenu ponudu.
Naplatna televizija na prvi pogled raste, ali se iza ukupnih brojki krije snažna tehnološka preraspodjela. Ukupni prihodi od usluga naplatne televizije iznosili su 38,87 milijuna eura, uz godišnji rast od 5,79 posto, a broj priključaka porastao je 1,95 posto na 948,60 tisuća. Međutim, sav stvarni zamah dolazi iz vlastitih OTT usluga operatora. Prihodi od vlastitog OTT-a skočili su 136,90 posto na 8,58 milijuna eura, a broj OTT priključaka porastao je 57,40 posto na 229,91 tisuću. Istodobno IPTV pada 5,47 posto po broju priključaka i 11,82 posto po prihodima, kabelska televizija gubi 11,82 posto priključaka, satelitska 11,41 posto, a zemaljska naplatna televizija 15,15 posto. TV segment zato nije tržište jednostavnog rasta, nego tržište migracije prema internetskoj distribuciji.
Veleprodajno tržište potvrđuje istu optičku logiku kao i maloprodaja. Prihod od veleprodajnog pristupa putem bakrene mreže pao je 11,99 posto na 2,73 milijuna eura, dok je prihod od pristupa putem svjetlovodne mreže porastao 52,59 posto na 4,39 milijuna eura. Broj ULL linija na bakru pao je 20,18 posto, a bitstream pristup putem bakrene mreže 9,55 posto. Nasuprot tome, fizički pristup putem svjetlovodne mreže porastao je 34,60 posto, a bitstream putem svjetlovoda 80,67 posto. To je važno za tržišno natjecanje jer pokazuje da optika više nije samo maloprodajna tehnologija za krajnjeg korisnika, nego i sve važnija veleprodajna platforma.
Usluge zajamčenog kapaciteta pokazuju stabilniji, poslovno orijentiran dio tržišta. Prihod od Ethernet usluga iznosio je 7,91 milijuna eura, uz godišnji rast od 1,70 posto, dok je broj Ethernet priključnih točaka pao 2,19 posto na 22,22 tisuće. Prihod od dark fiber usluge porastao je 9,03 posto na 498,89 tisuća eura, iako je ukupna duljina iznajmljenih niti pala 29,02 posto na 3,56 tisuća kilometara. Ovaj segment pokazuje da poslovna vrijednost visokokvalitetnog pristupa ne mora pratiti samo broj fizičkih priključaka, nego ovisi o vrsti usluge, kapacitetu i tržišnoj ulozi pojedine tehnologije.
Iznajmljivanje elektroničke komunikacijske infrastrukture otkriva pritisak na pasivnu infrastrukturu, važnu za nastavak širenja mreža. Prihod od iznajmljivanja cijevi kabelske kanalizacije iznosio je 1,35 milijuna eura, uz skroman godišnji rast od 0,61 posto, ali je ukupna duljina iznajmljenih cijevi porasla 24,64 posto na 31,67 tisuću kilometara. Prihod od iznajmljivanja stupova za zračnu mrežu porastao je 94,77 posto na 95,96 tisuća eura, a broj iznajmljenih stupova 31,27 posto na 7,12 tisuća. Kolokacijski prostori donijeli su 706,68 tisuća eura prihoda, uz rast od 5,14 posto. Ovi podaci pokazuju da tržište mrežne izgradnje ne počiva samo na aktivnoj opremi i uslugama, nego sve više i na dostupnosti kanalizacije, stupova i kolokacijskih kapaciteta.
Kratki komentar rezultata pokazuje da je Q1 2026. prije svega kvartal strukturne migracije. Prihodovno, tržište raste umjereno i stabilno. Tehnološki, promjena je mnogo snažnija: optika preuzima primat nad bakrom, 5G ubrzava u mobilnom internetu, OTT preuzima rast u televiziji, a podatkovni promet postaje najčišći pokazatelj stvarne potražnje. Klasični glas, SMS, MMS i tradicionalne TV platforme ne nestaju preko noći, ali gube tržišnu dinamiku. Za operatore to znači da se konkurencija sve manje vodi oko same dostupnosti usluge, a sve više oko kapaciteta mreže, paketa, kvalitete pristupa i sposobnosti da se korisnika zadrži u širem digitalnom ekosustavu.
