Telecom Italia planira uložiti približno 550 milijuna eura u provedbu klimatskog tranzicijskog plana do sredine stoljeća. Plan obuhvaća infrastrukturu, energiju, tehnologiju i dobavni lanac, koji čini više od 90 posto ugljičnog otiska Grupe. Među mjerama su ubrzanje prijelaza na 5G, uporaba električne energije iz obnovljivih izvora te učinkovitije hlađenje i upravljanje podatkovnim centrima. Sredstva su već uključena u postojeći industrijski plan poslovanja u Italiji i Brazilu.
Telecom Italia predstavio je mjere kojima do 2050. namjerava postupno smanjivati emisije. Operator je objavu obrazložio potrebom smanjenja utjecaja na okoliš povezanog sa stalnim rastom uporabe digitalnih tehnologija.
Mjere navedene u TIM-ovu klimatskom tranzicijskom planu trebale bi stajati približno 550 milijuna eura, a taj je novac već izdvojen za aktivnosti u postojećem poslovnom planu. TIM navodi da se novi plan nadovezuje na postojeće inicijative održivosti te uzima u obzir raspoloživa sredstva i tehnologije kojima kompanija može pristupiti na tržištima Italije i Brazila.
Operator namjerava postupno smanjivati emisije do 2050., uz ciljeve na kraju svakog desetljeća. Plan obuhvaća sve glavne izvore emisija, uključujući dobavni lanac koji čini više od 90 posto ukupnog ugljičnog otiska kompanije.
TIM namjerava uvoditi energetski učinkovitiju infrastrukturu, koristiti električnu energiju iz obnovljivih izvora, birati tehnologije s manjim utjecajem na okoliš i uskladiti očekivanja prema dobavljačima. Konkretne aktivnosti uključuju ubrzanje prelaska na 5G, koji troši manje energije po jedinici prenesenog prometa od starijih mobilnih generacija, te modernizaciju podatkovnih centara učinkovitijim hlađenjem i sustavima upravljanja energijom.
Objašnjavajući razloge plana, glavni izvršni direktor TIM-a Pietro Labriola rekao je da računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija povećavaju potražnju za povezivošću i računalnom snagom dosad nezabilježenom brzinom. „To ne možemo zanemariti. Klimatskim tranzicijskim planom odredili smo put smanjenja emisija uz istodobnu potporu digitalnom rastu. Naše procese i infrastrukturu učinit ćemo učinkovitijima kako bismo smanjili potrošnju i uveli tehnologije s manjim utjecajem na okoliš“, izjavio je Labriola.
TIM je u ranijem okviru održivosti postavio cilj potpune uporabe električne energije iz obnovljivih izvora, ugljične neutralnosti za izravne i kupljene energetske emisije do 2030. te neto nultih emisija u cijelom lancu vrijednosti do 2040. Novi plan uvodi međukorake za 2030., 2040. i 2050. te periodično praćenje, a Uprava ga može ažurirati kako se mijenjaju tehnologija, industrija i regulatorni uvjeti. Činjenica da dobavni lanac stvara više od 90 posto ugljičnog otiska znači da vlastita potrošnja električne energije i goriva nije dovoljna za ostvarenje ciljeva bez promjena u nabavi mrežne opreme, uređaja, logistike i građevinskih radova. TIM zato mora u ugovore s dobavljačima uključivati mjerljive zahtjeve za emisije, podatke o podrijetlu energije i planove smanjenja ugljika, uz provjeru kvalitete prijavljenih podataka.
Prijelaz s 4G-a na 5G može smanjiti energiju potrebnu za prijenos jednake količine podataka, ali ukupna potrošnja mreže ne mora automatski pasti ako promet, broj lokacija i računalne funkcije rastu brže od učinkovitosti. Modernizacija radijske mreže zato uključuje gašenje starije opreme, dinamičko isključivanje kapaciteta pri malom prometu, učinkovitija pojačala, dijeljenje infrastrukture i preciznije upravljanje hlađenjem telekomunikacijskih lokacija. U podatkovnim centrima rezultat se mjeri i omjerom ukupne potrošnje objekta prema energiji isporučenoj IT opremi, pa smanjenje energije za hlađenje izravno poboljšava učinkovitost bez smanjivanja računalnog kapaciteta. Međunarodna energetska agencija upozorava da širenje podatkovnih centara i AI radnih zadataka povećava potražnju za električnom energijom, zbog čega učinkovitost treba povezati s novim izvorima električne energije i raspoloživom mrežom.
Međunarodna telekomunikacijska unija razvila je standarde za mjerenje energetske učinkovitosti 5G mreža, pametno upravljanje baznim postajama i održivo hlađenje podatkovnih centara, što operatorima daje usporedive tehničke pokazatelje. Izdvojenih 550 milijuna eura neće se zato trošiti na jednu tehnologiju, nego na skup infrastrukturnih, energetskih, nabavnih i upravljačkih promjena u Italiji i Brazilu, pri čemu će vjerodostojnost plana ovisiti o javno mjerljivom napretku prema svakom međucilju. Emisije opsega 1 potječu iz izvora kojima kompanija izravno upravlja, opseg 2 obuhvaća kupljenu električnu i toplinsku energiju, a opseg 3 dobavljače, prijevoz, uporabu proizvoda i druge neizravne aktivnosti u lancu vrijednosti.
Velik udio opsega 3 znači da se smanjenje mora dokazivati usporedivom metodologijom i podacima dobavljača, a ne samo kupnjom potvrda o obnovljivom podrijetlu električne energije za vlastite lokacije. Plan također mora uskladiti klimatske ciljeve s pouzdanošću mreže jer bazne postaje, jezgreni sustavi i podatkovni centri moraju ostati dostupni tijekom toplinskih valova, nestanaka električne energije i naglih skokova prometa, što zahtijeva pričuvno napajanje, otporniju infrastrukturu i pažljivo mjerenje potrošnje u stvarnim uvjetima na svim lokacijama Grupe.
Telecom Italia predstavio je mjere kojima do 2050. namjerava postupno smanjivati emisije. Operator je objavu obrazložio potrebom smanjenja utjecaja na okoliš povezanog sa stalnim rastom uporabe digitalnih tehnologija.
Europska komisija i konzorcij SpaceRISE zaključili su pregovore i potpisali provedbeni sporazum za izgradnju IRIS-a², nove vodeće satelitske konstelacije Europske unije. Sporazum programu dodaje 66 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, čime se glavna konstelacija povećava na 348 satelita i prelazi iz planiranja u punu provedbu.
Deutsche Telekom i u drugom je tromjesečju 2026. ostvario rast ključnih financijskih pokazatelja. Neto prihodi iznosili su 29,9 milijardi eura. Organski, odnosno bez utjecaja promjena valutnih tečajeva i sastava Grupe, prihodi su u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine porasli za 3,3 posto. Za isti su postotak organski povećani i prihodi od usluga. Prilagođena EBITDA nakon najmova, iskazana pokazateljem EBITDA AL, organski je porasla za 7,3 posto, na 11,8 milijardi eura. Na objavljene stope rasta različito su utjecale promjene tečajeva i sastava Grupe, a njihov je neto učinak rezultirao rastom neto prihoda od 4,4 posto. Objavljeni prihodi od usluga povećani su za 4,8 posto, a objavljena prilagođena EBITDA AL za 7,5 posto.
