Najnoviji podaci domaćeg telekom regulatora HAKOM-a za posljednji kvartal prošle godine u segmentu fiksne telefonije pokazuju da su prihodi od fiksne telefonije pali 9,35 posto na godišnjoj razini na ukupno 238,5 milijuna kuna.
Tako su u maloprodaji prihodi zaustavili na 220,51 milijuna kuna uz pad od 6,73 posto, a veleprodajni prihodi pali su 32,59 posto na 17,99 milijuna kuna.
Kako su u fiksnom segmentu najveći Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska tako je vidljivo kako je u fiksnom segmentu pad broja priključaka 2,64 ps Hrvatski Telekom, A1 Hrvatska i Telemach Hrvatska na domaćem fiksnom tržištu kao najveći ostvarili oto na 1,233 milijuna, dok je broj korisnika samostalne fiksne telefonske usluge smanjen 8,32 posto na 415,6 tisuća, dok je broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži odnosno obuhvaća sve korisnike kojima operator pruža javno dostupnu telefonsku uslugu, bez obzira pruža li operator uz navedenu uslugu i pristup svojoj mreži ili se javno dostupna telefonska usluga pruža putem veleprodajne usluge predodabira operatora (CPS) koji je smanjen 1,77 posto na godišnjoj razini na 1,18 milijuna korisnika.
Ukupno odlazni promet u fiksnoj telefoniji nastavio je padati i to na 293,87 milijuna minuta što je čak 22,53 posto manje negoli u posljednja tri mjeseca 2021. godine.
Nadzorni odbor Hrvatskog Telekoma odobrio je dvije važne promjene u Upravi Hrvatskog Telekoma. Krešimir Madunović imenovan je novim članom Uprave i glavnim operativnim direktorom za privatne korisnike (COOR) Hrvatskog Telekoma. Istodobno, funkcija Ivana Bartulovića, dosadašnjeg člana Uprave i glavnog direktora za ljudske resurse (CHRO) uključivat će i nove nadležnosti te će postati članom Uprave i glavnim operativnim direktorom za ljudske resurse i korisničku podršku (COO). Obje promjene stupaju na snagu s 1. srpnjem 2024. godine.
Vodafone i Nokia uspješno su završili tromjesečni otvoreni RAN pilot test samostalne 5G mreže u Italiji. Testovi su dio operaterove strategije za korištenje tehnologije u Europi.
Kako bi se osiguralo brži razvoj digitalne mrežne infrastrukture diljem Europe, Europsko vijeće usvojilo je Zakon o gigabitnoj infrastrukturi. Zamijenit će Direktivu o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa (BCRD) iz 2014.