SPONZORIRANO

Širokopojasni pristup pokreće moderno gospodarstvo

Širokopojasni pristup pokreće moderno gospodarstvo
Dražen Tomić / Tomich Productions

Već dugi niz godina analize pokazuju vrlo pozitivan utjecaj razvoja telekomunikacijske infrastrukture bazirane na brzom internetu na rast gospodarstva. Analitičari se slažu da dostupnost broadband infrastrukture potiče konkurentnost gospodarstva i donosi oko 2 posto rasta nacionalnog BDP-a  za svakih 10 posto rasta broadband pristupa internetu. Pokazuju to studije Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske telekomunikacijske unije (ITU).

Najnovije statistike OECD-a pokazuju da su optički i fiksni bežični pristup (FWA) zabilježili najveći rast u fiksnim širokopojasnim tehnologijama u posljednje tri godine. Optičke pretplate porasle su za 56 posto između lipnja 2020. i lipnja 2023., a FWA pretplate porasle su za 64 posto. Sjedinjene Države (252 posto), Estonija (153 posto), Norveška (139 posto) i Španjolska (118 posto) predvodile su ovaj FWA rast. Dinamičnost optičkih vlakana i FWA u oštrom je kontrastu s padom DSL-a (-24 posto).

Optika, koja je dominantna tehnologija od 2021., iznosi 41 posto ukupnih fiksnih širokopojasnih pretplata u lipnju 2023. FWA još uvijek predstavlja skromniji udio od 3,7 posto ukupnih fiksnih širokopojasnih pretplata (u zemljama u kojima su podaci dostupni). DSL sada predstavlja udio od 22 posto ukupnog širokopojasnog pristupa, dok kabel čini 30,5 posto ukupnih veza. Satelit, koji je porastao 11 posto u posljednje tri godine, predstavlja 0,7 posto fiksnih širokopojasnih pretplatnika.

Posljednje analize Open Signala i  nPerfa pokazuju kako A1 Hrvatska stvara odlično korisničko iskustvo visokom kvalitetom svoje fiksne telekomunikacijske infrastrukture bazirane na optici i DOCSIS 3.11 kabelskoj infrastrukturi.

Analiza OpenSignala pokazuje kako su ostvarene prosječne brzine preuzimanja podataka na A1 fiksnoj mreži, 2.7 puta veće od onih u HT mreži te 4.8 puta iznad Telemachovih. Što se tiče prosječne brzine slanja podataka, i tu je A1 fiksna mreža ostvarila je najbolji rezultat sa značajnom razlikom u odnosu na konkurenciju. Također, u A1 mreži izmjerena je najveća vršna brzina preuzimanja.

U ovoj analizi fokusirali su se samo na tri pružatelja usluga fiksnog širokopojasnog pristupa koji nude usluge u cijeloj zemlji — A1 Hrvatska, Hrvatski Telekom i Telemach Hrvatska — tako da nisu obuhvatili regionalne igrače.

Pritom napominju kako su se posljednjih godina dogodile dvije velike konsolidacije na hrvatskom fiksnom širokopojasnom tržištu — Telemach je preuzeo Optimu i konsolidirao 2023. godine, dok je HT apsorbirao svoj brend Iskon početkom ove godine nisu niti njih uključili u analizu. Iz OpenSignala napominju kako sva tri analizirana pružatelja širokopojasnog pristupa također nude mobilne usluge kao mobilne mreže, što hrvatskim pretplatnicima omogućuje da iskoriste konvergirane usluge.

 

A 1 je osigurao najbolje performanse fiksnog interneta u Hrvatskoj u 2023. godini prema analizi nPerfa. Ova analiza, koju je proveo nPerf, francuska tvrtka s više od desetljeća iskustva u mjerenju internetskih veza, temelji se na podacima koje su generirali korisnici iz nPerf testa brzine. U njihovoj opsežnoj analizi od 1. siječnja do 31. prosinca 2023., A1 (130 Mb/s) identificiran je kao pružatelj najbržih fiksnih brzina preuzimanja u Hrvatskoj.

Kako se tvrdi u analizi A1 Hrvatska je lider na hrvatskom tržištu fiksnog interneta s iznimnim performansama na svim područjima. ISP ima izvanrednu brzinu preuzimanja od 130,3 Mb/s, zajedno s brzinom prijenosa od 49,65 Mb/s, što ga čini najboljim izborom za visoko zahtjevne internetske aktivnosti kao što je streaming (strujanje) sadržaja visoke razlučivosti, online igranje i preuzimanje velikih datoteka, kao i za potrebe zahtjevnih poslovnih korisnika.

Uz nisku latenciju od 24,25 ms, A1 osigurava glatko internetsko iskustvo s brzim odzivom. nPerf rezultat od 137.739 nPoints dodatno jača poziciju A1 kao tržišnog lidera, odražavajući vrhunsku kvalitetu njegove mreže i pružanja usluga, zaključuje se u analizi.

 

Velika ulaganja u optičku infrastrukturu

Prošla 2023. godina za A1 Hrvatska bila je rekordna investicijska godina u kojoj je kompanija uložila 205,6 milijuna eura, najviše otkad posluje u Hrvatskoj. To je rezultiralo modernizacijom i izgradnjom mobilne i fiksne mreže, prije svega 5G-a i čak 140 tisuća optičkih priključaka. A1 Hrvatska nastavlja s modernizacijom mobilne mreže, a istovremeno radimo na ubrzanoj izgradnji fiksne, optičke mreže s ciljem osiguranja najboljeg korisničkog iskustva. U Hrvatskoj će 70 posto kućanstava imati optički priključak do kraja iduće godine, ukupno njih milijun. Čak 97 posto populacije će još ove godine imati dostupnu 5G mrežu na svojim mobilnim uređajima. U nedavno objavljenim poslovnim rezultatima ističe se kako je sljedeći fokus na prijelazu s pokrivenosti na izgradnju kapaciteta. I ove godine nastavio se rast ulaganja te ona u prvom kvartalu iznose 25,3 milijuna eura, što je porast od 6,5 posto.

 

EU39 doseže 70 posto FTTH/B pokrivenosti

Prema analizi tržišta pokrivenost optikom s tehnologijom FTTH/FTTB odnosno do kuće/zgrade u EU39 (27 država članica EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, 4 zemlje ZND-a, Island, Izrael, Sjeverna Makedonija, Norveška, Srbija, Švicarska, Turska) dosegnula je 70 posto. Time je optikom pokriveno 244 milijuna domova te je aktivno 121 milijuna pretplatnika do rujna 2023.

Stopa prihvaćanja FTTH/B EU39 porasla je na 49,6 posto (porast za 1,1 postotni bod u odnosu na prethodnu godinu). Jasan pokazatelj da, unatoč postignutom napretku, još uvijek postoji veliki jaz između pokrivenosti vlaknima i usvajanja. Ipak, napredak je postignut u području EU27+UK, gdje je stopa preuzimanja porasla za 1,3 postotna boda u usporedbi s 2022., dosegnuvši 52,7 posto u 2023.

Otprilike 64 posto europskih kućanstava (EU27+UK) pokriveno je FTTH/B mrežama, a 48 posto stanovnika u ruralnim područjima pokriveno je optikom.

 

Zakonski okvir o gigabitnoj infrastrukturi

Razvoj pametnijih, fleksibilnijih i inovativnih usluga ovisi o dostupnosti brzih, pouzdanih veza koje omogućuju prijenos velike količine podataka. Te su usluge vođene napretkom i upotrebom tehnologija kao što su računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija (AI), podatkovni centri i virtualna stvarnost. To rezultira sve većom potražnjom za većom propusnošću i bržim brzinama. Ipak, izvješće je pokazalo da se Direktiva o smanjenju troškova širokopojasnog pristupa iz 2014. nije dosljedno primjenjivala u cijeloj Europskoj uniji. Stoga je Europska komisija predložila njegovu zamjenu Zakonom o gigabitnoj infrastrukturi.

Politički dogovor postignut je u veljači 2024. i Zakon o gigabitnoj infrastrukturi (GIA) uskoro će postati zakon. Ovim zakonom se ažuriraju pravila kako bi se osiguralo brže, jeftinije i jednostavnije uvođenje instalacije gigabitnih mreža, rješavajući glavne prepreke poput skupih i složenih postupaka za postavljanje mreže. Taj je akt također od ključne važnosti za postizanje cilja Digitalnog desetljeća 2030. o povezivosti, a to je osiguravanje pristupa diljem EU-a brzoj gigabitnoj meži kako na optici u fiksnoj mreži, tako i na mobilnim mrežama uz 5G do 2030. godine.