Radiofrekvencijski spektar postaje jedno od ključnih infrastrukturnih pitanja digitalne Europe

Upravljanje radiofrekvencijskim spektrom odavno više nije usko tehničko pitanje rezervirano samo za regulatore i operatere. Riječ je o ograničenom državnom resursu koji istodobno određuje kvalitetu radijskog i televizijskog signala, razvoj mobilnih mreža i budući tehnološki kapacitet tržišta. Upravo zato razgovor za ICTbusiness Media – ICTbusiness.info s Danijelom Vidakovićem, rukovoditeljem Odjela upravljanja RF spektrom HAKOM-a, otvara dvije važne teme: dugotrajne prekogranične smetnje iz Italije i pripremu spektra za daljnji razvoj 5G-a i budući 6G.

Vidaković pritom polazi od osnovne činjenice da spektar nije beskonačan. “Taj dio spektra vrlo je ograničen”, kaže on, naglašavajući da pritisak na taj resurs raste jer ga istodobno traže broadcasting i mobilne mreže. U hrvatskom slučaju taj se pritisak godinama najvidljivije očitovao kroz smetnje koje su s talijanske strane Jadrana utjecale na prijam domaćih programa. Dok je problem televizijskih frekvencija, kako ističe, nakon višegodišnjih postupaka i uključivanja europskih institucija uspješno riješen 2022. godine, analogni FM radio ostao je otvoreno pitanje. “To je onaj dio koji naši građani najviše osjete, ali i industrija”, upozorava Vidaković.

U HAKOM-u smatraju da je riječ o dugogodišnjem problemu neusklađenog rada talijanskih radijskih postaja. “Smetnje traju desetljećima”, kaže Vidaković, dodajući da je takav rad iz hrvatske perspektive neusklađen s međunarodnim telekomunikacijskim pravilima i regionalnim sporazumima. Nakon što je Hrvatska imala uspjeha s televizijskim spektrom, pokrenut je i postupak za FM područje. “Zatražili smo od Europske komisije pomoć u rješavanju i pronalasku prekograničnog rješenja”, objašnjava on. No, unatoč višegodišnjim razgovorima i najavama s talijanske strane, konkretan pomak nije postignut do početka ove godine.

Zato je Europska komisija krajem prošle godine dodatno pojačala pritisak. Vidaković navodi da je Italiji u studenome poslala pismo zbog moguće povrede europskih propisa i zatražila očitovanje o tome “što planiraju napraviti” i u kojem roku misle riješiti smetnje. Time je problem dobio širu europsku težinu, tim više što pogođena nije samo Hrvatska. “Ne zaboravimo, nije tu samo Hrvatska, tu je i Slovenija, Francuska i Malta”, kaže Vidaković. Komisija sada, dodaje, ima tri moguća puta: prihvatiti talijanski prijedlog, tražiti njegove izmjene ili cijeli slučaj eskalirati prema Europskom sudu. “Nadam se da je to dovoljan i ozbiljan signal Italiji”, poručuje.

Drugi veliki sloj priče odnosi se na mobilne mreže i budući razvoj tržišta. Vidaković podsjeća da je HAKOM spektar za 5G dodijelio još 2021. godine, kroz “tri pionirska pojasa”, dok su 2023. obnovljene dozvole za starije, tzv. legacy frekvencijske pojaseve koje operatori koriste u implementaciji 5G-a. “Mogu reći da u Hrvatskoj to ide dobro”, kaže on. Istodobno priznaje da 5G Stand Alone još nije zaživio na domaćem tržištu. “Svi bi voljeli da to krene, ali to zahtijeva dodatna ulaganja”, ističe, uz napomenu da Hrvatska u tome nije izuzetak jer je slična situacija i na razini Europske unije.

Kada je riječ o sljedećoj generaciji mreža, fokus se sve više pomiče prema gornjem dijelu 6 GHz pojasa. Vidaković kaže da se upravo to područje “najčešće povezuje s uvođenjem 6G-a” te da je izgledno kako će mobilna industrija ondje dobiti značajan dio novog spektra. U perspektivi se spominju i drugi frekvencijski pojasevi, ali zasad je jasno da regulatori moraju istodobno rješavati naslijeđene prekogranične probleme i planirati resurse za nove tehnologije.

Šira poruka ovog razgovora nadilazi pitanje jedne smetnje ili jedne tehnologije. Spektar je danas istodobno pitanje kvalitete svakodnevnog medijskog iskustva građana, konkurentnosti telekom tržišta i tehnološke spremnosti države za sljedeći investicijski ciklus. Upravo zato upravljanje RF spektrom postaje jedna od najvažnijih, ali često nedovoljno vidljivih tema digitalne infrastrukture.