Međutim, satelitski internet ima ulogu i izvan vojnih sukoba, kao što pokazuju podaci iz Statista Consumer Insights – iako u vrlo malom obujmu. U Njemačkoj, 3 posto ispitanika navodi da koristi satelitski internet u svojim domovima, sličan udio zabilježen je u Francuskoj, dok tehnologija ima nešto veću ulogu u Kanadi i SAD-u, vjerojatno zbog većeg broja udaljenih područja s lošom širokopojasnom pokrivenošću.
Satelitski internet je tema koja privlači mnogo medijske pozornosti, osobito u kontekstu rata u Ukrajini. Rasprave se obično usredotočuju na Starlink i pitanje postoji li drugi pružatelj koji bi mogao zamijeniti satelitsku mrežu koju upravlja SpaceX, a koja je ključna za ukrajinske napore u suzbijanju ruske invazije.
Međutim, satelitski internet ima ulogu i izvan vojnih sukoba, kao što pokazuju podaci iz Statista Consumer Insights – iako u vrlo malom obujmu. U Njemačkoj, 3 posto ispitanika navodi da koristi satelitski internet u svojim domovima, sličan udio zabilježen je u Francuskoj, dok tehnologija ima nešto veću ulogu u Kanadi i SAD-u, vjerojatno zbog većeg broja udaljenih područja s lošom širokopojasnom pokrivenošću.
Osim poznatog Starlinka, pružatelj OneWeb također upravlja mrežom malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, obećavajući brža vremena učitavanja u odnosu na druge satelitske mreže. Tvrtka, koja je dio Eutelsata, ne prodaje pristup krajnjim korisnicima, već nudi usluge poslovnim subjektima, prijevoznim tvrtkama i vladama, te prodaje kapacitete komercijalnim pružateljima satelitskog interneta, koji često kombiniraju OneWebove satelite s geostacionarnim satelitima.
Nadalje, razvoj novih satelitskih tehnologija i povećanje ulaganja u satelitske mreže moglo bi povećati prihvaćanje ove tehnologije, osobito u ruralnim i udaljenim područjima.
GSMA, kako prenosi Light Reading, procjenjuje da će europskim operatorima trebati gotovo pola bilijuna eura u idućih deset godina kako bi mreže podigli na razinu globalno najjačih konkurenata. Sama brojka od gotovo 500 milijardi eura nije važna samo kao alarm za regulatorni i industrijski krug.
Telekom industrija ulazi u razdoblje u kojem se cloud infrastruktura ne može promatrati samo kao tehnološka modernizacija mreže. Sve veći broj operatora počinje je povezivati s budućim AI opterećenjima, automatizacijom operacija, edge uslugama i monetizacijom podatkovnih kapaciteta.
Prenamjena stare industrijske imovine u podatkovne centre više nije rubni slučaj. Kako potražnja za AI kapacitetom raste brže od brzine novih dozvola, operateri sve češće gledaju koje se zgrade mogu pretvoriti, a ne samo gdje se može graditi od nule.
