HT zabilježio pad prihoda i dobiti, ali nastavio s velikim ulaganjima

HT zabilježio pad prihoda i dobiti, ali nastavio s velikim ulaganjima

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Najjači domaći telekom Hrvatski Telekom je prema objavljenim poslovnim rezultatima za 202. godinu zabilježio pad prihoda 3,2 posto na 7,458 milijardi kuna. Istovremeno je dobit prije, kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) pala 5,9 posto na 2,738 milijardi kuna i to kada je riječ o EBITDA prije jednokratnih stavki i nakon najma.

Marža EBITDA pala je 1 postotni poen na 36,7 posto. Neto dobit kompanije pala je 20,5 posto na  588 milijuna kuna. Marža neto dobiti pala je 1,7 postotnih poena na 7,9 posto.

Ukupna kapitalna ulaganja pritom su iznosila 1.824 milijuna kuna, te Hrvatski Telekom suprotno tržišnim kretanjima nastavio reinvestirati 25% svojih prihoda i ulagati tri puta više od ostatka tržišta zajedno. Ovim ulaganjima pružena je podrška gospodarstvu da se vrati na put rasta te su također ključna za budući uspjeh Hrvatskog Telekoma, ističu iz najjačeg domaćeg telekoma.

Kao izravna posljedica krize, ukupni konsolidirani neto prihodi u 2020. godini manji su za 247 milijuna kuna, odnosno 3,2 posto, u odnosu na 2019., što je bolje ostvarenje u odnosu na početne izglede. Smanjenje prihoda uzrokovano je manjom realizacijom prihoda od mobilnih telekomunikacija (139 milijuna kuna, odnosno 4,0 posto), prihoda od fiksnih telekomunikacija (130 milijuna kuna, odnosno 3,9 posto) i raznih prihoda (16 milijuna kuna, odnosno 93,9 posto), a što je djelomično neutralizirano većim prihodima od sistemskih rješenja (38 milijuna kuna, odnosno 4,3 posto), čime su nastavljeni pozitivni trendovi iz trećeg tromjesečja. Ako se gleda razvoj na tromjesečnoj osnovi, nakon stabilizacije prihoda u trećem tromjesečju 2020., i to usprkos postojećim pritiscima zbog manjeg broja posjetitelja, prihodi u četvrtom tromjesečju 2020. su blago manji zbog manjih prihoda od ICT-a.

U 2020. EBITDA nakon najmova manja je za 170 milijuna kuna, odnosno 5,9 posto, zbog pada zabilježenog kako u HT Grupi u Hrvatskoj (152 milijuna kuna, odnosno 5,6 posto) tako i u Crnogorskom Telekomu (18 milijuna kuna, odnosno 8,6 posto), što je ponajprije rezultat učinaka vezanih uz COVID-19 i izostanka pozitivnog jednokratnog učinka iz 2019. Marža EBITDA-e nakon najmova iznosila je 36,7 posto. U pogledu razvoja bitno je istaknuti kako je nakon šest tromjesečja pada EBITDA-e nakon najmova u četvrtom tromjesečju 2020. zabilježen rast od 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Doprinos društava kćeri prihodima HT Grupe iznosio je za Iskon 384 milijuna kuna što je manje za 0,77 posto, dok je Combis nastavio snažan rast od 12,61 posto na 661 milijuna kuna prihoda.

Pokretanjem komercijalne 5G mreže 29. listopada Hrvatski Telekom otvorio je novo poglavlje u razvoju digitalnog društva i gospodarstva te je pripremio Hrvatsku za digitalnu transformaciju na temelju Industrije 4.0 i postavio je uz bok brojnim europskim i svjetskim tržištima koja već koriste prilike koje nudi 5G tehnologija, pohvalili su se iz najvećeg telekoma. To je i posljedica već spomenutih velikih ulaganja HT-a usprkos krizi u 2020. godini.

„Uvođenje 5G mreže, kojom je trenutačno pokriveno 17 gradova u Hrvatskoj i više od 1,2 milijuna stanovnika, važna je prekretnica za zemlju i temelj budućeg tehnološkog, gospodarskog i društvenog razvoja jer će njena široka primjena omogućiti brojne inovacije te razvoj pametnih industrija, modernih gradova i društva budućnosti“, ističu u HT-u.

Nastavak ulaganja vidljiv je i u činjenici da je tijekom 2020. godine snažan naglasak stavljen je na izgradnju optičke infrastrukture i uvođenje fiksne pristupne mreže sljedeće generacije (NGA) s ciljem povećanja nacionalne pokrivenosti optičkom mrežom, koja je budućnost fiksne mreže i primarni preduvjet za digitalizaciju Hrvatske. Hrvatski Telekom tako je u 2020. godini pokrio više od 75.000 novih kućanstava optičkom FTTh mrežom, a optička pristupna mreža (FTTx) HT-a sada je dostupna za ukupno 520.000 kućanstava (rast od 11% u odnosu na prošlu godinu), dok investicije u optiku bilježe raste veći od 50% u 2020. u odnosu na prethodnu godinu.

„Hrvatski Telekom nastavlja ispunjavati i svoje obećanje da će sve povezati s prilikama koje nudi digitalizacija čemu svjedoči i potpisivanje 13 sporazuma o bespovratnim sredstvima u okviru izgradnje mreža sljedeće generacije (NGN) / pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u „bijelim područjima” NGA-a ukupne vrijednosti od 820,5 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva iznose 323,2 milijuna kuna. Provedba tih 13 projekata, koji se financiraju sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, omogućit će izgradnju NGA mreže te brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa mrežnoj infrastrukturi za dodatnih 149.000 privatnih, poslovnih i javnih korisnika u udaljenim, rijetko naseljenim i slabije razvijenim područjima Hrvatske“, pojašnjavaju iz HT-a.

Do pada prihoda od mobilnih telekomunikacija došlo je ponajprije zbog smanjenja broja posjetitelja kao posljedica COVID-19, manjih prihoda od uređaja zbog pandemije COVID-19, koja je utjecala i na smanjenje prihoda od prepaid usluga. Snažnim prihodima od postpaid usluga, poduprtima većim ARPU-om i većom korisničkom bazom, samo je djelomično kompenziran pad.

Baza korisnika mobilnih telekomunikacija s ukupno 2.253 tisuće korisnika u 2020. manja je (-0,9%), s boljim rezultatom u segmentu postpaid usluga (3,2%) i slabijim rezultatom u segmentu prepaid usluga (5,7%) u odnosu na 2019., koja je ponovno iskazana za korisnike M2M-a (uz potpuno izvješćivanje u segmentu prepaid usluga).

Prihodi od fiksnih telekomunikacija smanjili su se za 130 milijuna kuna, odnosno 3,9%, kako u HT Grupi u Hrvatskoj (118 milijuna kuna, odnosno 3,8%) tako i u Crnogorskom Telekomu (12 milijuna kuna, odnosno 5,3%).

Smanjenje je ponajprije rezultat manjih ostalih prihoda od fiksnih telekomunikacija, govornih usluga i prihoda od veleprodaje, dok je povećanje ostvareno u području širokopojasnih i televizijskih usluga.

Na smanjenje prihoda od govornih usluga utjecali su tržišni trend zamjene fiksnih telekomunikacija mobilnima i IP-om, regulacija i intenzivno tržišno natjecanje. Potres koji se dogodio 29. prosinca utjecao je na usluge fiksnih telekomunikacija na području Sisačkomoslavačke županije te je našim korisnicima u toj regiji odobren otpis računa za usluge fiksnih telekomunikacija u prosincu i ponuđeno im je privremeno isključenje usluga u naredna tri mjeseca.

Prihodi od širokopojasnih usluga veći su zahvaljujući korisničkoj bazi koja se povećala za 0,7% i broji 625 tisuća. ARPU za maloprodajni širokopojasni pristup veći je za 3,1% i na razini je od 108 kuna zahvaljujući fokusu na manje agresivne ponude na tržištu. Rastu prihoda od televizijskih usluga pridonio je veći doprinos EvoTV-a (konsolidacija je počela u ožujku 2019.). Korisnička je baza na razini od 516 tisuća i zabilježila je povećanje od 5,2%, dok ARPU za televizijske usluge iznosi 85 kuna i manji je za 0,7%.

Veleprodaja se smanjila zbog prilagodbe cijena. Od 1. siječnja 2020. odlukom nacionalne regulatorne agencije (HAKOM) cijene svih reguliranih veleprodajnih usluga smanjenje su (za 10% do 20%) zbog promjene vrijednosti ponderiranog prosječnog troška kapitala (WACC). Ostali prihodi od fiksnih telekomunikacija smanjili su se u prvom redu pod utjecajem Optima Telekoma, ponajprije zbog otkazivanja bilateralnih telekomunikacijskih odnosa s Telekomom Slovenije i Orionom (bez učinka na EBITDA-u).

Ono što je vidljivo u mobilnom segmentu je nastavak rasta broja korisnika pametnih telefona i to 2,1 postotnih poena na 72 posto od ukupnog broja na kraju prošle poslovne godine. HT je pritom izgubio tržišni udjel za 1,3 postotna poena i zaustavio se na 44 posto. Stopa odljeva korisnika stabilna je i nije se gotovo uopće promijenila u 2020. godini i zadržana je na 2 posto. ARPU od negovornihusluga povećan je 14,5 posto i to prije svega zahvaljujući krizi i potrebi za podatkovnim prometom.

Za HT je vrlo važno da je u mobilnom segmentu nastavljen rast broja korisnika na ugovor 3,2 posto na 1,264 milijuna doka je pad broja prepaid korisnika 5,7 posto na 989 tisuća. Ukupna broj korisnika manji je svega 0,9 posto na 2,253 milijuna u segmentu mobilne telefonije.

U segmentu fiksne telefonije broj linija manji je 3,8 posto na 752 tisuće telefonskih linija, a ARPU je pao 7,4 posto na 63 kune mjesečno. Broj širokopojasnih linija povećan je u maloprodaji 0,7 posto na 625 tisuća, u veleprodaji je smanjen 8,5 posto na 106 tisuća. Broj TV korisnika povećan je 5,2 posto na 516 tisuća. ARPU za širokopojasni pristup povećan je 3,1 posto na 108 tisuća. TV ARPU pao je 0,7 posto na 85 kuna mjesečno što je zaista malen pad iako bi se možda mogao očekivati i veći.

„2020. je zbog posljedica COVID-19, koje su se osjetile u svim industrijama bila zahtjevna godina. Istodobno smo bili svjedocima koliko su digitalna infrastruktura i digitalizacija važni za sve aspekte naših života, za gospodarstvo, lokalne zajednice i društvo. U izazovnom poslovnom okruženju, suočeni sa situacijom s kojom se dosad nismo sreli, od ključne je važnosti bilo da ostanemo povezani - kako privatno tako i poslovno. Upravo su tu naša kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, mreže i kvalitetu usluga imala presudnu ulogu jer su omogućila da se prilagodimo dosad nezabilježenim uvjetima, potvrdimo svoje vodeći status i osiguramo najbolje korisničko iskustvo“, ističe Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma.

Kao najveći privatni ulagatelj u digitalizaciju u Hrvatskoj, tijekom 2020. Hrvatski Telekom ostao je usredotočen na pružanje podrške gospodarstvu, poduzećima i društvu kako bi se pronašli načini za prevladavanje trenutne situacije te daljnju digitalizaciju i napredak, objašnjava Nebis.

„Nastavili smo sa značajnim ulaganjima u infrastrukturu i zabilježili rekordnu godinu u pogledu pokrivanja Hrvatske optičkom mrežom, potpisali smo sporazum o partnerstvu s lokalnim jedinicama za uvođenje širokopojasne mreže u ruralnim područjima te smo pokrenuli prvu komercijalnu 5G mrežu u Hrvatskoj, kojom smo pokrili 17 gradova i više od 1,2 milijuna stanovnika. To je samo dio naših prošlogodišnjih postignuća, koja su sva ključni pokretači digitalizacije, razvoja i gospodarskog oporavka Hrvatske te kao takva čine temelj daljnjeg napretka. Iako se hrvatsko gospodarstvo i društvo i dalje suočavaju s okruženjem punim izazova, mi u Hrvatskom Telekomu uvjereni smo da će Hrvatska iz ove situacije izići inovativnija i u prvom redu digitalno snažnija, a mi ćemo nastaviti činiti sve u našoj moći kako bismo poduprli daljnji razvoj i povezali sve s prilikama koje pruža digitalizacija“, zaključuje Nebis.

Još iz kategorije

U 2020. godini Huaweijeva 5G mreža bila je najbolja po pitanju korisničkog iskustva

U 2020. godini Huaweijeva 5G mreža bila je najbolja po pitanju korisničkog iskustva

09.04.2021.

Usprkos pandemiji, Huawei je prošle godine poboljšao kvalitetu mreže na više od 120.000 lokacija i osigurao izvanredno iskustvo povezivanja, a prema 5G testovima provedenih od strane brojnih organizacija u većim gradovima diljem svijeta, Huaweijeva 5G mreža redovito je bila ocijenjena kao najbolja što se tiče iskustva korisnika, naglašeno je na okruglom stolu na kojem je prisustvovalo 50 novinara, analitičara te stručnjaka iz 15 zemalja Huaweijeve CEE i Nordics regije, u koju spada i Hrvatska.

Daljnja modernizacija mreže HT-a Mostar

Daljnja modernizacija mreže HT-a Mostar

09.04.2021.

Ericsson Nikola Tesla i HT Mostar potpisali su novi ugovor vrijedan 7,5 milijuna kuna čime se nastavlja uspješna dugogodišnja suradnja ovih kompanija. Njega su potpisali Vilim Primorac, predsjednik Uprave HT-a Mostar, i Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.

Ericssonova 5G pametna tvornica u SAD-u

Ericssonova 5G pametna tvornica u SAD-u

09.04.2021.

Ericssonovu 5G pametnu tvornicu u Lewisvilleu u Texasu Svjetski ekonomski forum prepoznao je kao globalnog predvodnika u 4. industrijskoj revoluciji (4IR). Forum je tvornici dao svoju prestižnu oznaku “Globalni svjetionik” kao priznanje Ericssonovoj implementaciji tehnologije sljedeće generacije na toj lokaciji te njezinom učinku – uključujući impresivno poboljšanje učinka od 2,2 puta po zaposleniku u usporedbi sa sličnim postrojenjima bez automatizacije i 4IR poboljšanja.