Pravo prijave imaju timovi sastavljeni od dva do četiri studenta uz obveznog mentora, odnosno nastavnika s visokog učilišta. Cjelokupno natjecanje provodi se putem interneta, pri čemu će natjecatelji razvijati rješenja koristeći podatke s Portala otvorenih podataka i drugih otvorenih izvora. Izrađena rješenja dostavljaju se elektroničkom poštom uz priloženu kratku videoprezentaciju.

Senatorica Russet Perry predložila je da Virginia od 1. srpnja 2027. tri godine ne odobrava nove podatkovne centre. Prijedlog zahvaća najveće američko tržište te infrastrukture, osobito Loudoun County. Cilj je dobiti vrijeme za pravila o mreži, vodi, buci i troškovima koje brzo širenje prenosi na lokalne zajednice.

Pantheon u Topuskom ulazi u razdoblje u kojem se planovi kapaciteta povezuju s prostornim i okolišnim postupcima. Početkom listopada objavljeno je da će izmjene županijskog prostornog plana uključiti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, prema rujanskom rješenju Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Voditelj projekta Mario Gudelj 10. listopada ponovio je cilj početka realizacije tijekom 2027. i puštanja prvih računalnih kapaciteta u pogon 2029.

Ting-Wei Willy Sun, ugovorni suradnik povezan sa Super Micro Computerom, priznao je pred američkim saveznim sudom četiri kaznena djela u postupku zbog nezakonitog preusmjeravanja poslužitelja s naprednim Nvidijinim procesorima u Kinu. Tužitelji tvrde da je skupina od listopada 2023. pokušala izvesti ograničenu AI tehnologiju vrijednu približno 2,5 milijardi dolara bez potrebnih dozvola.

Projekt Pantheon, koji bi prema najavama investitora trebao biti najveće pojedinačno ulaganje u hrvatskoj povijesti, ulazi u novu administrativnu fazu. Sisačko-moslavačka županija pokrenula je izmjene i dopune prostornog plana kako bi stvorila uvjete za izgradnju AI inovacijskog i razvojnog centra Kampus Topusko. Riječ je o jednom od najambicioznijih infrastrukturnih projekata najavljenih u Hrvatskoj, koji uz podatkovni centar obuhvaća elektroenergetsku mrežu, obnovljive izvore energije i prometnu infrastrukturu. Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak donio je odluku povezanu s postupkom strateške procjene utjecaja na okoliš, čime se nastavlja usklađivanje prostornih i regulatornih preduvjeta za projekt. Nova faza posebno je važna jer se planirani kampus bez dodatnih zahvata ne može izgraditi unutar postojećih prostornih ograničenja.

Indija planira do 2030. podići operativni kapacitet podatkovnih centara na 12 gigavata, nasuprot približno 2,2 gigavata u 2025., a domaće banke pripremaju znatno veću izloženost tom sektoru. Razvoj potiču računalni zahtjevi umjetne inteligencije, širenje oblaka i 5G mreža te pravila koja dio podataka zadržavaju u zemlji, no projekti istodobno traže dugoročno financiranje i sigurne energetske priključke.

Google je s Constellation Energyjem ugovorio 3.590 megavata električne energije u mrežnoj regiji PJM, koja obuhvaća dijelove 13 saveznih država i District of Columbia. Dvadesetogodišnji dio sporazuma donosi 890 megavata dodatne nuklearne proizvodnje modernizacijom 11 postojećih blokova u Illinoisu, Pennsylvaniji i New Jerseyju. Prva povećana proizvodnja trebala bi ući u mrežu 2028.

Podatkovni centri sve su važniji dio digitalne infrastrukture, ali njihov razvoj ne ovisi samo o potražnji za računalnim kapacitetima. U Hrvatskoj se istodobno otvaraju pitanja dostupnosti električne energije, stručnih kadrova, regulatornih postupaka i tržišnog pozicioniranja. Četiri sugovornika razmatraju što domaća industrija može naučiti iz europskih iskustava i kako odgovoriti na nove potrebe korisnika.

Podatkovni centri iz pozadinske IT infrastrukture prelaze u stratešku temu energetike, clouda i umjetne inteligencije. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Filip Olujić, CEO DataBoxa, hrvatsko tržište raste s razmjerno niske baze, ali potražnja sve manje dolazi samo iz klasične kolokacije. Cloud, digitalizacija javnog sektora, HPC i AI mijenjaju i količinu potrebnog kapaciteta i način na koji se novi objekti projektiraju. DataBoxov postojeći DBX ZAG1 uskoro bi trebao raspolagati s približno 2,5 MW infrastrukturnog kapaciteta, uz oko 70 posto ugovorenog i aktivno korištenog kapaciteta.

DataBox iz postojećeg zagrebačkog podatkovnog centra ulazi u znatno veći investicijski ciklus. Tvrtka danas u DBX ZAG1 raspolaže s približno 2,5 MW infrastrukturne snage i oko 1.800 četvornih metara ukupnog prostora, od čega je više od 1.000 četvornih metara namijenjeno IT opremi. Oko 70 posto kapaciteta već je ugovoreno i aktivno se koristi.

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina snažno podigla razinu optičke i 5G infrastrukture, ali sljedeća faza razvoja bit će tehnički zahtjevnija. Rast podatkovnih centara, clouda i umjetne inteligencije povećava potrebe za kapacitetom, redundancijom i energetskom dostupnošću. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, voditelj data centra u A1 Hrvatska, standardne veze više nisu dovoljne za novu generaciju digitalne infrastrukture. Veliki sustavi sve češće traže optičke pravce od 100 i 400 Gbit/s, fizički odvojene trase i minimalnu latenciju. A1 svoj zagrebački podatkovni centar povezuje iz tri neovisna optička smjera i tijekom 2025. povećao mu je kapacitet.

Utrka za podatkovne centre više se ne vodi samo između najvećih europskih čvorišta. Rast clouda i umjetne inteligencije podiže zahtjeve prema energiji, mrežama, zemljištu, hlađenju i administrativnim rokovima. Kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku, investitor može planirati s duljim rokom, ali ne može planirati s neizvjesnošću. Digital Realty u Zagrebu upravlja centrom ZAG1, koji je proširen za dodatnih 1.600 četvornih metara ICT i tehničkog prostora. Ukupna instalirana snaga te lokacije iznosi 1,5 MW IT snage, uz maksimalnu ukupnu snagu od 3,15 MW.

Digitalna infrastruktura vrijedi onoliko koliko je otporna. Optika, 5G, podatkovni centri, cloud, e-Građani, bankarstvo i javne usluge stvaraju novu razinu povezanosti, ali i novu razinu međusobne ranjivosti. Kada je sve spojeno, kvar ili napad rijetko ostaje ograničen na jednu organizaciju.

Umjetna inteligencija ima fizičku cijenu. Svaki model, podatkovni skup, GPU klaster i cloud servis na kraju se svodi na električnu energiju, hlađenje, mrežu i prostor. Zbog toga se o AI infrastrukturi više ne može govoriti samo kao o tehnološkom ulaganju. U Europi se ona sve češće promatra kao novi energetski intenzivan industrijski sektor.

Digitalna utrka više se ne vodi samo kroz kilometre optičkog kabela i broj baznih stanica. S razvojem umjetne inteligencije i digitalizacijom javnih sustava jednako važni postaju električna energija, podatkovni centri, međunarodne optičke veze, dostupnost zemljišta, dozvole, rashladna infrastruktura i kapacitet mreže da prihvati nove velike potrošače.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochul preporučila je lokalnim vlastima da od developera novih podatkovnih centara traže najmanje milijun dolara ulaganja u zajednicu za svaki megavat električne snage koji projekt zahtijeva. Kampus od 100 megavata po tom bi početnom mjerilu pregovarao o najmanje 100 milijuna dolara lokalne koristi prije odobrenja gradnje i priključka.

Nvidia i australske tvrtke Firmus, CDC Data Centres, NEXTDC i AirTrunk ciljaju izgraditi do 2 gigavata kapaciteta za AI podatkovne centre do kraja 2027. Projekti bi koristili Nvidijinu platformu DSX za projektiranje i upravljanje takozvanim AI tvornicama, ali partneri nisu objavili ukupnu vrijednost ulaganja ni raspodjelu kapaciteta.

Proširenje ponude dolazi u vrijeme rasta potražnje za memorijskim rješenjima i sustavima za pohranu podataka visokih performansi, potaknutog razvojem infrastrukture umjetne inteligencije, rubnog računalstva i drugih inteligentnih sustava.

Navedeno istraživanje predstavlja prvo izvješće ove vrste koje donosi dugoročne prognoze kapitalnih ulaganja sve do 2050. Obuhvatilo je ukupno 46 zemalja i teritorija te analizira izgradnju objekata podatkovnih centara zajedno s pratećom tehnologijom koja se u njima nalazi.