Prema osnovnim projekcijama iz PwC-ova izvješća Global Data Centre Outlook, globalna ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije dosegnut će rekordnih 31,6 bilijuna američkih dolara do 2050. godine. Na godišnjoj se razini predviđa snažan rast kapitalnih ulaganja u podatkovne centre s približno 800 milijardi dolara u 2026. na 1,8 bilijuna dolara u 2050. godine.
Sjedinjene Američke Države, koje imaju središnju ulogu u ekosustavu naprednih čipova, prema prognozama će privući 15,1 bilijun dolara, odnosno gotovo polovicu ukupnih ulaganja koja iznosi 48 posto. Azijsko-pacifička regija ostvarit će kumulativna kapitalna ulaganja od 8,2 bilijuna dolara pod vodstvom Kine i Indije, dok usvajanje strategija suverene umjetne inteligencije istovremeno ubrzava investicijske procese u Europi te na Bliskom istoku.
Za razliku od tradicionalnih infrastrukturnih uzleta koji usporavaju nakon početne faze izgradnje, očekuje se ubrzavanje ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije jer je čipove i drugu informacijsko-komunikacijsku opremu potrebno nadograđivati svakih nekoliko godina. Zbog tih specifičnosti udio informacijsko-komunikacijske opreme u ulaganjima povećat će se sa sadašnjih 70 posto na 93 posto do 2050.
Izvješće navodi pet ključnih čimbenika koji će usmjeravati globalne tokove kapitala, pri čemu je najvažniji pristup električnoj energiji jer je mnogim tržištima najteže osigurati cjenovno pristupačnu, pouzdanu i niskougljičnu energiju u potrebnim količinama. Na konačno odredište ulaganja utjecat će i povezivost, sigurnost, predvidivost politika, prihvaćenost u lokalnoj zajednici te pristup grafičkim procesorima.
U sklopu analize ispitana su i dva dodatna scenarija kako bi se procijenilo na koji bi način promjene trgovinske politike, kontrole izvoza i digitalna suverenost mogle utjecati na globalna ulaganja. U prvom scenariju strože kontrole izvoza remete globalne lance opskrbe čipovima, zbog čega godišnja ulaganja do 2030. padaju na približno polovicu središnje prognoze, a zatim se postupno oporavljaju kako se opskrbni lanci prilagođavaju. Čak i uz taj oporavak predviđa se da će kumulativna globalna ulaganja do 2050. godine iznositi oko 25,5 bilijuna dolara, što je približno šest bilijuna dolara manje od osnovne procjene.
Drugi scenarij prikazuje drukčiji razvoj događaja u kojem veći naglasak na digitalnoj suverenosti i pouzdanoj domaćoj infrastrukturi ne smanjuje znatno ukupna ulaganja, nego mijenja lokacije u koje se kapital ulaže. Ukupna globalna potrošnja u tom se slučaju smanjuje tek neznatno, ali se ulaganja premještaju prema državama sa snažnom domaćom potražnjom i relativno nerazvijenim kapacitetima podatkovnih centara jer vlade i regulirane industrije daju prednost lokalnoj infrastrukturi.
Navedeno istraživanje predstavlja prvo izvješće ove vrste koje donosi dugoročne prognoze kapitalnih ulaganja sve do 2050. Obuhvatilo je ukupno 46 zemalja i teritorija te analizira izgradnju objekata podatkovnih centara zajedno s pratećom tehnologijom koja se u njima nalazi.