Indija bi do 2030. mogla povećati operativni kapacitet podatkovnih centara s 2,2 na 12 gigavata, uz snažniji ulazak domaćih banaka u financiranje projekata. Sektor je između 2019. i 2025. privukao oko 95 milijardi dolara ulaganja, a do 2031. trebao bi još približno bilijun rupija kreditne potpore. Potražnju nose AI, oblak, 5G i pravila o lokalnoj pohrani podataka. Najveći rizik više nije samo kapital nego dostupnost električne energije, vode i mrežnih priključaka na odabranim lokacijama.
Indija planira do 2030. podići operativni kapacitet podatkovnih centara na 12 gigavata, nasuprot približno 2,2 gigavata u 2025., a domaće banke pripremaju znatno veću izloženost tom sektoru. Razvoj potiču računalni zahtjevi umjetne inteligencije, širenje oblaka i 5G mreža te pravila koja dio podataka zadržavaju u zemlji, no projekti istodobno traže dugoročno financiranje i sigurne energetske priključke.
Od 2019. do kraja 2025. u indijsku podatkovnu infrastrukturu usmjereno je oko 95 milijardi dolara ulaganja. Za projekte do 2031. procjenjuje se potreba za približno bilijun rupija dodatnog financiranja, zbog čega se u poslove snažnije uključuju Axis Bank, State Bank of India i Nacionalna banka za financiranje infrastrukture i razvoja. Banke time ulaze u područje u kojem se povrat mjeri višegodišnjim ugovorima sa zakupcima, a rizik ovisi o brzini izgradnje i priključenja.
Kapacitet se ne može uspoređivati samo po instaliranim megavatima. Klijent koji trenira velike modele traži vrlo gustu računalnu opremu, izravno hlađenje i mrežnu povezanost velike propusnosti. Objekt koji je projektiran za klasične poslovne poslužitelje stoga se ne može jednostavno pretvoriti u AI kampus bez promjene napajanja, rashladnog sustava i unutarnje optičke mreže. Dio najavljenih gigavata morat će biti izgrađen kao nova infrastruktura.
Financijer mora procijeniti najmanje tri odvojena roka: građevinski rad, isporuku ključne opreme i priključak na elektroenergetsku mrežu. Kašnjenje transformatora ili visokonaponskog voda može ostaviti dovršen objekt bez prihoda, dok kredit i zakup zemljišta već stvaraju trošak. Zato će ugovori s pouzdanim zakupcem i čvrsto rezervirana energija vrijediti više od same lokacije ili početne građevinske dozvole.
Veliki industrijski konglomerati najavili su više od 200 milijardi dolara ulaganja u podatkovne centre i povezanu AI infrastrukturu, često uz vlastite energetske projekte. Vertikalno povezivanje proizvodnje energije i računalnog kapaciteta može ubrzati izgradnju, ali koncentrira tržište u rukama poduzeća koja istodobno kontroliraju zemljište, priključke, obnovljive izvore i telekomunikacijske veze. Manji operatori teže mogu konkurirati za iste resurse.
Voda i odnos s lokalnim zajednicama postaju jednako važni kao kredit. Noviji projekti koriste zračno hlađenje, zatvorene rashladne krugove, prikupljanje kišnice i akustične barijere, no podaci o stvarnoj potrošnji često ostaju u okolišnim prijavama pojedinačnih objekata. U područjima s opterećenim vodonosnicima nedostatak usporedivih mjerenja može usporiti dozvole i povećati politički otpor.
Stručni prijedlog je da se na razini okruga unaprijed objave raspoloživa energija, voda, mrežni pravci i prometni kapacitet, a od operatora zatraže jedinstveni pokazatelji održivosti. Takva bi karta smanjila rizik da više projekata računa na isti budući dalekovod ili izvor vode. Bankama bi istodobno omogućila da uvjete kredita povežu s mjerljivim fazama izgradnje, a ne samo s ukupno najavljenom vrijednošću.
Kreditni ugovori mogu dodatno vezati povlačenje novca uz naručenu opremu i potvrđene građevinske etape. Prva tranša pokriva zemljište i dozvole, sljedeća konstrukciju, a veći dio napajanje i računalnu opremu tek nakon ugovora sa zakupcem. Time se smanjuje opasnost da projekt potroši kapital prije nego što riješi priključak. Za banku je važna i mogućnost prenamjene objekta: izrazito specijaliziran AI kampus teže nalazi zamjenskog korisnika od standardnog kolokacijskog centra.
Plan od 12 gigavata stoga nije samo prognoza potražnje nego test sposobnosti financijskog i energetskog sustava da prati izgradnju. Prvi kriterij bit će koliko će od najavljenih projekata do kraja 2027. imati zaključeno financiranje, dugoročni ugovor sa zakupcem i potvrđen datum priključenja. Bez sva tri elementa najavljeni megavati ostat će razvojni portfelj, a ne raspoloživ računalni kapacitet. Banke će zato vrednovati potvrđeni priključak gotovo jednako kao dugoročni ugovor o zakupu. Upravo potvrda priključka određuje stvarni početak prihoda.
Posljednje tri godine kao savjetnik Uprave tvrtke INFOMARE radio je na unaprjeđenju poslovanja društva i vodio strateške projekte, među kojima se posebno ističe uspostava Centralnog obračuna plaća Grada Zagreba.
Kupnja alata za umjetnu inteligenciju sama po sebi nije poslovna transformacija. „Umjetna inteligencija efikasna je samo ako je integrirana praktički u cijeli poslovni proces.”, za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Krešimir Mlinarić, CEO tvrtke Span Evolve.
Indija planira do 2030. podići operativni kapacitet podatkovnih centara na 12 gigavata, nasuprot približno 2,2 gigavata u 2025., a domaće banke pripremaju znatno veću izloženost tom sektoru. Razvoj potiču računalni zahtjevi umjetne inteligencije, širenje oblaka i 5G mreža te pravila koja dio podataka zadržavaju u zemlji, no projekti istodobno traže dugoročno financiranje i sigurne energetske priključke.
