ENERGETIKA I AI

Njemački podatkovni centri trošit će do 38 milijardi kWh struje do 2030.

Njemački podatkovni centri i manje IT instalacije u 2026. trebali bi potrošiti oko 23 milijarde kWh električne energije. Bitkom predviđa rast na 35 do 38 milijardi kWh do 2030., a do 2035. potrošnja bi mogla dosegnuti čak 70 milijardi kWh. Industrija upozorava da nedostatna elektroenergetska mreža i spori postupci odobravanja prijete digitalnom razvoju. Pritom su sve važnija i pitanja vode potrebne za hlađenje podatkovnih centara.

Njemački podatkovni centri trošit će do 38 milijardi kWh struje do 2030.
AI / Ilustracija

Snažan razvoj umjetne inteligencije mogao bi znatno povećati potrošnju električne energije njemačkih podatkovnih centara tijekom idućih godina. Prema istraživanju digitalne industrijske udruge Bitkom, podatkovni centri i manja IT postrojenja u Njemačkoj u 2026. trebali bi potrošiti oko 23 milijarde kilovatsati električne energije.

To odgovara približnoj godišnjoj potrošnji 6,5 milijuna kućanstava. Do 2030. potrošnja bi mogla narasti na 35 do 38 milijardi kWh, a do 2035. na 56 do 70 milijardi kWh.

Istodobno industrija upozorava da nedostatni kapaciteti elektroenergetske mreže i dugotrajni postupci izdavanja odobrenja mogu postati ozbiljna prepreka njemačkom položaju digitalnog središta.

„Tko zaostaje s infrastrukturom, vrlo brzo zaostat će i u umjetnoj inteligenciji”, izjavio je predsjednik Bitkoma Ralf Wintergerst na Digitalnom summitu u Berlinu. Udruga poziva na ciljano rasterećenje cijene električne energije i ubrzavanje postupaka planiranja.

Kilian Wagner, voditelj područja održive digitalne infrastrukture u Bitkomu, upozorio je da kompanije neće zaustaviti digitalnu transformaciju samo zato što u Njemačkoj nema dovoljno podatkovnih centara. „Jednostavno ćemo postati ovisniji, a podatkovni centri bit će smješteni u inozemstvu”, poručio je.

Udruga se osvrnula i na zabrinutost zbog potrošnje vode u modernim podatkovnim centrima. Prema njezinim podacima, 65 posto njemačkih podatkovnih centara troši najviše 0,1 litru vode po kilovatsatu. Veća potrošnja vode ponajprije je povezana s evaporativnim hlađenjem, koje koristi otprilike trećina postrojenja.

Povećana uporaba AI sustava podiže potražnju za računalnom snagom, ali i za energijom potrebnom za rad i hlađenje poslužitelja. Važno je razlikovati instaliranu električnu snagu podatkovnog centra od njegove godišnje potrošnje energije. Snaga se izražava u kilovatima ili megavatima, a potrošnja u kilovatsatima ili teravatsatima.

Jedna teravatsat odgovara milijardi kilovatsati. Učinkovitost infrastrukture često se prati pokazateljem PUE, omjerom ukupne potrošnje objekta i energije koju troši IT oprema. Što je PUE bliži jedinici, to je manji dodatni energetski trošak infrastrukture u odnosu na IT opremu. Potrošnja vode ovisi o odabranom načinu hlađenja, klimatskim uvjetima i tehničkoj izvedbi postrojenja. Zbog toga se podaci različitih podatkovnih centara ne mogu kvalitetno uspoređivati bez konteksta. Povećanje kapaciteta podatkovnih centara zahtijeva i planiranje priključaka na elektroenergetsku mrežu. 

U pojedinim slučajevima ograničavajući čimbenik nije dostupnost računalne opreme nego mogućnost osiguranja stabilnog napajanja. Uz ulaganja u mrežu, operateri razmatraju energetsku učinkovitost, fleksibilnost opterećenja i korištenje otpadne topline. Odluke o lokaciji podatkovnih centara zato sve više povezuju digitalnu strategiju s energetskom i prostornom infrastrukturom.