Rezultati pretraživanja za pojam Vjeran Bušelić

Back to the Future

Ovih smo dana, točnije 21. listopada 2015. godine bili gotovo neukusno bombardirani o tome što je mnogima kultna BTF trilogija „pogodila“ – što se sve ostvarilo, što ne, zašto (još) ne i sl.

Promjene

Kad god smo neko dulje vrijeme odmaknuti od standardnog (radnog) okruženja imamo priliku za introspekciju. Godišnji odmor, pogotovo drugi dio, pred povratak u realnost je pravo vrijeme za to. Još ako čitate nešto inspirativno, razgovarate s intimnim prijateljima ili partnerom, siguran sam da imate više nego nekoliko ideja što bi promijenili (usavršili) povratkom u kolotečinu.

Akademska četvrt

Svi mislimo da je to onih petnaest minuta koje si akademski djelatnici, profesori uzimaju od početka nastave i sastanaka. Po tome su poznati i jedinstveni. Svi, baš svi ostali, uključujući vladare i predsjednike dolaze na vrijeme. Jer vrijeme je novac. Naš novac gospodo.

Informacijska pismenost

Završio je drugi svjetski rat. Fašizam je pobijeđen, žrtve i stradanja su ogromna, valja pokrenuti narod. Ako sam u ranoj mladosti stekao sklonost ka marketingu onda su tome svakako doprinijele socijalističke parole -  bile su ujedno i jasno usmjerenje i dobro postavljen cilj. Jedna od najdražih mi je bila ona koja naravno na matematički način definira željeno društvo. Socijalizam = industrijalizacija + elektrifikacija + opismenjavanje.

Snage ili slabosti

Iako je dobar dio čitatelja studentska populacija, baš se svi upoznati s principima vrlo popularne SWOT analize – metode strukturnog planiranja koju vrlo ekstenzivno koristimo kad god valja analizirati snage, slabosti, prilike i prijetnje u poslovnom poduhvatu ili projektu. Vanjske i unutarnje.

Globalno zatopljenje je dobro

Kud pobogu, pa nema gore apokalipse koja prijeti čovječanstvu, a tebi je dobro? Da, mislim sasvim  ozbiljno, no morat ćete pročitati sve, ili bar dio da saznate zašto ja vjerujem da je globalno zatopljenje jedna od boljih stvari koje nam je moderna civilizacija priskrbila.

Koliko znamo

O znanju sam već pisao. Dosta komplicirano, pa nisam siguran da ste nešto i naučili. Nedavno me ovim grafom jedna krasna udruga potaknula da vas osvijestim. I naučim. Jer, kako kaže moj prijatelj Zizo: „Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati“.

Ne vježbajte matematiku

Nikakve koristi od vježbanja. Matematika se ne vježba. Jesi li ti normalan, cijeli svijet (uključujući sve nas) je dobar dio djetinjstva proveo upravo vježbajući matematiku. A oni koji su u tome bili uspješni danas su informatičari i sl. baš zahvaljujući predanom vježbanju.

Znanje, vještine, stavovi i vrijednosti

Ili upravo obratno. Tko će ga znati? Jeste li IKADA bili na razgovoru za posao? Onda znate. Ukoliko ste sam poslodavac ili pak želite proširiti tim, vjerujem da je (uz dužne izuzetke ovisno o prilici) redoslijed vrlina koje tražite od novog potencijalnog suradnika upravo suprotan.

Samopouzdanje

Ovih sam se dana pun samopouzdanja vratio s moje prve konferencije vezane za visoko obrazovanje i leadership - Oxford Summit of Leaders „Science & Education. Innovative Models of Development“. Ja spadam u potonje. Inovativne.

Što nas pokreće

Rujan. Zagreb. Kiša. Pravo vrijeme za malu kontemplaciju o motivaciji. Meni osobno izvrstan izgovor da ne radim. Ljeto je gotovo, back to future. Svi znamo što nas čeka: još jedna poslovna/školska sezona same old, same old.

Odlučivanje i sreća

Kako bi saznali o čemu se radi i odlučili želite li pročitati moje ljetno lamentiranje ili ne, na žalost morate kliknuti i otvoriti cijeli tekst, jer iz prvog pasusa vam to namjerno ne želim otkriti.

Dobro je znati

Kad god upoznate novu osobu, bilo poslovno ili privatno prirodno vam je i normalno da saznate što više o njoj. Raspitujete se preko onih koji su vas upoznali, tko je, kakva je osoba, kakav joj je karakter, s kim se duži, gdje izlazi … guglate ju obavezno. Zar ne?

Pozitivan stav

Što se dulje bavim karijernim savjetovanjem to više razgovaram s mladima i sve ih brže „čitam“. To je naravno (pozitivna) posljedica činjenice da ih sad svjesno nastojim što bolje upoznati kako bi ih što kvalitetnije mogao savjetovati. Jasno vam je da o njima i njihovim karakteristikama i sklonostima puno toga ovisi. Ma gotovo sve, ali pssst, oni to još uvijek ne shvaćaju.

Budućnost obrazovanja

Razmišljate li o budućnosti? Ja često. Svaki dan, makar pola dana unaprijed, ali stalno razmišljam kako ću se pripremiti za ono što dolazi. Dobro i loše. I moram priznati što se više pripremam, sve mi bolje ide. Slučajno? Sumnjam. A i sumnjam stalno. Zato sam tako siguran!

Zašto na faksu ne učimo prave stvari

Kad god razgovaram o tome prestravljen sam činjenicom kako vrlo malo ljudi razumje zašto je to tako, a još manje onih direktno uključenih i/ili odgovornih shvaća i što im je činiti. Ili su premladi (studenti) ili prestari (profesori) ili su administracija/uprava/ministarstvo pa ih nije ni briga.

O vjeri, povjerenju i optimizmu

Radujte se narodi … I sretan vam Božić i sve prigodno, ali kolumna nažalost nije o vjeri. Nego vjerovanju, povjerenju, optimizmu. Ne znam da li i vi razlikujete ove dvije vrste ljudi: one sretne, optimistične, kojima BTW sve nekako ide od ruke i one druge, namrgođenu većinu, kojoj ništa nije dovoljno dobro, dani se svode na rintanje i na koncu opet prigovaranje i nezadovoljstvo. Zašto pobogu?

Mijenja li internet paradigmu znanja

Ne znam. It is complicated. Svjedoci smo drastičnih promjena koje nam donosi internet, a da li su dovoljne da promijene i samu paradigmu znanja nisam siguran. Zato još studiram. I razmišljam, a zahvaljujući internetu i dijelim svoja promišljanja s vama i tražim komentare.

Cjeloživotno učenje

Jedan od uzroka ove kolumne je Alain de Botton. Nemojte me molim vas staviti među obožavatelje, dug bi to i zanimljiv razgovor bio, no neke me njegove ideje intrigiraju. I ponekad inspiriraju.

Preuzmite odgovornost

Ne brinite, nisam mislio na vas starije. Vi ste taj moment u životu davno prošli. Uspješno ili neuspješno neka ustane inter nos, vama na dušu.  Ako niste sigurni jeste li to, kraj svih silnih životnih obaveza, učinili ili ne; evo jednostavan test. Odgovorite iskreno na pitanje jesu li vam za većinu loših situacija koje vas okružuju krivi drugi ili vi sami. Pod krivi čitaj odgovorni  i to je sve. Lako je imati naknadnu pamet i analizirati prošlost, okrenimo se budućnosti. Mladima!

Zašto ne postavljamo prava pitanja?

Pitate se zašto ne postavljamo prava pitanja. Zato! Baš zato! Zato, jer kao da su se svi koji su od malih nogu brinuli za vaš odgoj i obrazovanje urotili i od najranijih početaka proglasili pitanje zašto neprimjerenim.

Pravo vrijeme za CV

Kad smo već u prošloj kolumni ustanovili da o karijeri treba brinuti od malih nogu, koje je onda pravo vrijeme za rad na CV-u? Odnosno životopisu, kako to stoji u hrvatskompravopisu. Ako radite, a pogotovo ako još studirate (ovu kolumnu pišem nešto usmjerenije, onima kojima CV zaista treba), onda ste se sigurno dobro namučili tijekom godine. Od frustrirajućeg posla kojeg silno želite promijeniti, studiranja samo da završim i onda sam na konju i/ili intenzivnog traženja posla.

Kad početi brinuti o karijeri

Najbolje odmah. Sad kad smo riješili naslovno pitanje, vrijeme je da postavimo ono pravo. Kako? Za one koji nisu baš oduševljeni odgovorom i sumnjaju u moju stručnost i ekspertizu pozvat ću se, kao i uvijek, na cijenjene eksperte iz predmetnog područja. Ovaj put Muju. I Hasu naravno, koji mudro zaključuje: "Nije se Mujo usr'o što je ćenifa daleko, neg' što je kasno kren'o!“ Za manje upućene, ćenifa je poljski zahod, ona kućica s izrezbarenim srcem na vratima, smještena u pravilu na kraju imanja. S razlogom.

Ulazak u EU – još jedna opasnost

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji sigurno je najznačajniji i najpozitivniji događaj još od vremena rata i osamostaljenja. O tome ja niti malo ne dvojim i spreman sam gorljivo (uz pivo, naravno) braniti taj stav. Iako je metoda neznanstvena, za mene je „što bi bilo da je/nije bilo“ daleko najbolji kriterij procjene. „I to je sve što imam reći o tome.“ F.G.

NE ne znači NE

NE znači NE. Ne znači li? Jedna od najtežih vještina koju koristite svakodnevno je reći NE, zar ne? No, ne kaže se uzalud „kad žena kaže NE misli MOŽDA“. Za one  koji ne znaju, cijela izreka glasi „… a kad kaže MOŽDA, misli DA. Za razliku od diplomata koji kad kaže DA misli MOŽDA, a kad kaže MOŽDA misli NE“.

Pažnja, moneta nove ekonomije

Kao i većina mojih članaka (i osobnih stavova) ovaj i eksplicitno zahtijeva vašu pažnju. I aktivno učešće, koncentraciju i promišljanje. No, ovaj put ćete ako „izdržite do kraja“ zaraditi i jedinstvenu osobnu nagradu. I ne, nije to set noževa. To je nešto vrlo vrijedno, što ćete nadam se koristiti svakodnevno. Već od danas.

Zašto je introvertima sve teže, a trebat ćemo ih sve više?

Obzirom da je ovo već treća kolumna izgleda da sam ipak prihvatio Draženov izazov, pa na tragu prošle, evo i konteksta u kojoj ih pišem. Radim kao profesor, točnije viši predavač, na studiju Informatike Tehničkog veleučilišta u Zagrebu gdje također vodim i Centar za karijerno savjetovanje NetAkademije, TVZ-ovog centra za cjeloživotno učenje. Dakle posao (i veliko zadovoljstvo) mi je pripremati i savjetovati mlade ljude za karijeru u IT industriji.

Na što paziti pri izboru IT karijere

Opet su dani posvećeni tehnologiji, s blagim uvažavanjem businessa i opet na Draženovu molbu da objavimo nešto za mlade, ali i one koji nisu na Windaysima, evo još jedna kolumna. I opet nevoljko pišem, „jer za svaku napisanu riječ moram višestruko paziti na kontekst, brinuti kako i tko bi sve mogao nešto krivo protumačiti, a nemam vas tu, da vam iz očiju i reakcije vidim jesmo li se dobro razumjeli“, ali sam se dosjetio, pa težište cijele ove kolumne neka bude o kontekstu. I to kontekst u kontekstu izbora IT karijere.

10 savjeta za studente koji planiraju IT karijeru

Dani su nacionalnog  ICT tjedna, nastavak prošlogodišnjeg Tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija – eSkills Week. Lani je težište bilo na općim informatičkim znanjima i vještinama koje su nesumnjivo potrebne svima, jer ako danas još i postoje poslovi koji ne zahtijevaju informatičku pismenost, u doglednoj ih budućnosti sigurno neće biti. Žao mi je stoga što se ove godine suzio fokus samo na ICT industriju i profesionalce, ako sam dobro shvatio poruke s otvaranja.