VRIJEME PROMJENA

Xiaomi planira uložiti 7 milijardi dolara u proizvodnju čipova

Novi čip Xring O1 proizveo je TSMC koristeći 3-nanometarsku tehnologiju, a razvila ga je Xiaomijeva interna jedinica za dizajn čipova na temelju Arm arhitekture. Xiaomi bi mogao imati prednost nad Huaweijem na području mobilnih čipova, budući da ovaj konkurent zbog trgovinskih ograničenja ne može dobiti čipove naprednije od 7-nanometarskih, jer njegov proizvodni partner SMIC ne može pristupiti suvremenijim proizvodnim tehnologijama.

Xiaomi planira uložiti 7 milijardi dolara u proizvodnju čipova
Antonio Jularić

Xiaomi planira uložiti 50 milijardi juana (6,9 milijardi dolara) tijekom deset godina u razvoj svojih mobilnih procesora. Tvrtka bi ovog tjedna trebala predstaviti svoj prvi čip razvijen u vlastitoj proizvodnji.

Suosnivač Lei Jun to je objavio na kineskoj društvenoj mreži Weibo, navodeći kako su „čipovi vrhunac koji moramo osvojiti i teška bitka koju ne možemo izbjeći ako želimo postati tvrtka tvrde tehnologije (hard tech)”. Pojačani napori usmjereni prema mobilnim čipovima dolaze nakon što je Lei potvrdio da će tvrtka 22. svibnja predstaviti svoj prvi vlastiti procesor, Xring O1, nakon višemjesečnih nagađanja.

Xiaomi je odlučio pokrenuti projekt Xring mobilnog čipa 2021. godine, a od tada je u razvoj uloženo više od 13,5 milijardi juana, uz planirana dodatna ulaganja od 6 milijardi juana u istraživanje i razvoj tijekom 2025., rekao je Lei. Također je naveo da tvrtka trenutno zapošljava 2500 ljudi u svom timu za poluvodiče.

Novi čip Xring O1 proizveo je TSMC koristeći 3-nanometarsku tehnologiju, a razvila ga je Xiaomijeva interna jedinica za dizajn čipova na temelju Arm arhitekture. Xiaomi bi mogao imati prednost nad Huaweijem na području mobilnih čipova, budući da ovaj konkurent zbog trgovinskih ograničenja ne može dobiti čipove naprednije od 7-nanometarskih, jer njegov proizvodni partner SMIC ne može pristupiti suvremenijim proizvodnim tehnologijama.

Xiaomijeva strategija duboke vertikalne integracije označava važan iskorak za tvrtku koja je dosad ovisila o vanjskim dobavljačima poput Qualcomma i Mediateka. Time Xiaomi pokušava osigurati veću kontrolu nad svojim proizvodnim lancem i smanjiti ovisnost o geopolitici, pogotovo u kontekstu kinesko-američkih tehnoloških napetosti.

Kineska vlada već godinama snažno potiče razvoj domaće poluvodičke industrije kroz inicijative kao što su „Made in China 2025“ i „China Integrated Circuit Industry Investment Fund“ (poznat kao „Big Fund“), koji podupiru razvoj kompanija poput Xiaomija, Huaweija i SMIC-a.

Tržište mobilnih procesora globalno je izrazito konkurentno. Dominiraju ga američki Qualcomm, tajvanski MediaTek i Apple sa svojim vlastitim Bionic čipovima. Ulaskom Xiaomija u ovu arenu povećava se tehnološka neovisnost kineskih proizvođača i potencijalno započinje nova faza tržišnog natjecanja.

TSMC-ova 3nm tehnologija trenutačno predstavlja najnapredniji komercijalno dostupan čipovni proces i koristi se u najnovijim Appleovim iPhone uređajima. Suradnja Xiaomija s TSMC-om naglašava njegovu ambiciju da bude u rangu tehnoloških lidera.

Ako se Xring O1 pokaže uspješnim, Xiaomi bi mogao početi primjenjivati vlastite čipove u cijelom svom ekosustavu – od pametnih telefona, preko nosivih uređaja, do pametnih kućanskih aparata i automobila, što je ključna komponenta njegove strategije „Human x Car x Home“.

Očekuje se da će prvi uređaji s čipom Xring O1 biti predstavljeni u drugoj polovici 2025. godine, vjerojatno u vrhunskom segmentu flagship telefona.

Tijekom proteklih godina Xiaomi je već eksperimentirao s čipovima, uključujući Surge S1 2017. godine, ali bez značajnog tržišnog uspjeha. Novi pokušaj s Xringom dolazi u potpuno drugačijem tehnološkom i geopolitičkom kontekstu.

Prema podacima Counterpoint Researcha, Xiaomi je u prvom kvartalu 2025. bio treći najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu, odmah iza Applea i Samsunga, što mu daje veliku bazu za testiranje i usvajanje vlastitih čipova.

Uspjeh ovog projekta također bi mogao imati implikacije za sigurnost podataka i suverenitet softversko-hardverskih sustava unutar Kine, što je postalo važno pitanje nakon zabrana i sankcija koje je SAD nametnuo kineskim tehnološkim kompanijama.

Xiaomijeva odluka mogla bi potaknuti i druge kineske proizvođače elektronike da ubrzaju vlastiti razvoj poluvodiča, što bi dodatno ubrzalo tehnološku fragmentaciju između Istoka i Zapada.