Oblikovati vašu digitalnu infrastrukturu znači imati prave IT resurse na pravim mjestima kako biste iskoristili punu snagu aplikacija koje koristite za poslovanje i podataka kojima upravljate. Mnogi pretpostavljaju da to znači korištenje jednog od javno dostupnih servisa u oblaku. Uz mnoge prednosti korištenja tih usluga, u nekim situacijama, dolaze i nedostaci, kao što su visoki troškovi i mogućnost vezanosti uz jednog dobavljača. Međutim, povratak na klasičnu lokalnu infrastrukturu nije razumna alternativa jer može ograničiti fleksibilnost, izazvati visoke početne kapitalne troškove i stvoriti probleme s održivošću.
Kako bi se postigla najbolja ravnoteža performansi, fleksibilnosti, pouzdanosti, sigurnosti i troškovne učinkovitosti, treba postojati zlatna sredina između pristupa “oblak je na prvom mjestu” i tradicionalnog lokalnog pristupa. Tu hibridna infrastruktura može pomoći. Implementacija hibridne infrastrukture znači korištenje javnih usluga u oblaku kada to ima smisla, ali i podršku tim uslugama korištenjem drugih, razumno strukturiranih infrastrukturnih opcijama, uključujući hardver na lokaciji, kolokaciju i privatni oblak.
Digital Realtyjevi data centri, uključujući data centar u Zagrebu, pružaju najkvalitetnije usluge kolokacije s modernom podržavajućom infrastrukturom, najnovijim sigurnosnim standardima i hiperpovezivošću – primjerice, data centar u Zagrebu pruža mogućnost spajanja na više od 50 telekomunikacijskih operatora.
Ne postoji jedinstveno rješenje za hibridnu infrastrukturu. Sve tvrtke prirodno imaju različite potrebe, što znači da će idealna hibridna infrastruktura za svaku tvrtku izgledati vrlo različito od bilo koje druge tvrtke.
Stvaranje hibridne infrastrukture
Hibridna infrastruktura sastoji se od kombinacije lokalnih podatkovnih centara, privatnih oblaka i/ili javnih oblaka. Enterprise sustavi i aplikacije mogu se postaviti u bilo koje od ovih okruženja, ovisno o strateškim poslovnim potrebama, taktičkim zahtjevima i traženom ishodu. Na primjer, organizacija bi mogla uštedjeti troškove premještanjem većine svojih poslovnih procesa u oblak ili hibridnu infrastrukturu oblaka. Organizacija s brzoskalirajućom radnom snagom možda želi implementirati rješenje za upravljanje zaposlenicima temeljeno na oblaku, koje će se pokretati podacima koji se nalaze u naslijeđenim sustavima. Ili bi organizacija mogla prepoznati da zaposlenicima treba omogućiti pristup određenim aplikacijama na njihovim osobnim uređajima (bring your own device – BYOD).
Jedinstveni izazovi u Europi
Hibridna infrastruktura može pomoći tvrtkama bez obzira na njihovu veličinu, branšu ili lokaciju. Međutim, poduzeća u Europi suočavaju se s određenim izazovima s kojima se poduzeća u drugim dijelovima svijeta ne suočavaju, što ih slučajno čini posebno pogodnima za iskorištavanje prednosti implementacije hibridne infrastrukture.
Ukratko, to su: implementacija na digitalnom rubu kako bi se održala niska latencija, zaštita podataka tijekom cijelog životnog ciklusa, maksimiziranje troškovne učinkovitosti i na kraju, osiguravanje usklađenosti s propisima o privatnosti i suverenosti podataka.
Potonje posebno proizlazi iz dugotrajne pozicije Europe kao globalnog lidera u postavljanju strogih propisa o privatnosti podataka i suverenosti, pri čemu je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) Europske unije najistaknutiji primjer. Ovi propisi pružaju značajnu zaštitu za europske građane, ali također stvaraju dodatni sloj složenosti za tvrtke koje žele služiti tim građanima.
Hibridna infrastruktura omogućuje tvrtkama da iskoriste prednosti usluga u oblaku kada je to prikladno, ali i da zadrže veću kontrolu nad time gdje su njihovi podaci pohranjeni. Čuvanje osjetljivih skupova podataka izvan pohrane u javnom oblaku omogućuje im da osiguraju ispravne mjere zaštite privatnosti podataka. Također, ako poduzeće podliježe zahtjevima suvereniteta podataka u određenim europskim jurisdikcijama, moći će definirati fizičke lokacije za pohranu koje su im potrebne za čuvanje zaštićenih podataka unutar točnih nacionalnih granica.
Zanimljivo, budući da je Europa tako gusto međusobno povezan kontinent, može biti lako izgubiti pojam koliko je zapravo golema. Kada se operacije protežu cijelim kontinentom, fizička udaljenost će vjerojatno postati problem performansi - posebno ako se vaša infrastruktura oslanja isključivo na javne usluge u oblaku. Kada se krajnji korisnici i aplikacije nalaze daleko od podatkovnih centara u oblaku, premještanje podataka naprijed-natrag na te velike udaljenosti neizbježno će pridonijeti kašnjenju. Ova latencija može degradirati korisničko iskustvo do točke kada se prednosti oblaka ne čine vrijednima truda.
S distribuiranom hibridnom infrastrukturom možete dobiti potrebnu fleksibilnost za implementaciju različitih radnih opterećenja na različitim lokacijama, na temelju različitih zahtjeva. Na primjer, sva radna opterećenja koja su osjetljiva na kašnjenje možete premjestiti iz oblaka na različite digitalne rubne lokacije. Održavanje radnih opterećenja bliže krajnjim korisnicima smanjit će udaljenost koju podaci moraju prijeći da dođu do njih, što zauzvrat održava nisku latenciju. U isto vrijeme, još uvijek možete iskoristiti punu snagu usluga u oblaku za druga radna opterećenja gdje kašnjenje nije problem.
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
