Zajedno s HHLA Sky, podružnicom Hamburger Hafen und Logistik AG, Deutsche Telekom radi na implementaciji mreže kampusa u luci Hamburg za kontrolu i nadgledanje flote industrijskih bespilotnih letjelica. I to sve iz jednog kontrolnog centra.
Na terminalima HHLA-a leteći roboti pregledavaju portalne dizalice za kontejnere i asfaltne površine kako bi povećali sigurnost na mjestu luke, što štedi vrijeme u usporedbi s prethodnim inspekcijskim postupcima. Uz to, dronovi pouzdano prenose podatke senzora i leta putem mreže navedenih kampusa. Potrebno je naglasiti i da se bespilotne letjelice mogu na vrlo konkretan način koristiti i za prijevoz malih paketa ili hitnih dokumenata.
"U luci Hamburg pokazujemo koliko se rješenja za Internet stvari (IoT) usklađuju s najnaprednijom logistikom. U HHLA Sky smo pronašli partnera s kojim zajednički razvijamo proizvod. A "glatka" logistika trenutno je od posebne važnosti. Ujedno, svojim inovacijama dajemo važan doprinos cijeloj priči", kaže Hagen Rickmann, čija su odgovornost poslovni kupci u DT-u.
Zajedničkim projektom partneri teže cilju saznati više o posebnim zahtjevima automatiziranih letećih robota za mobilne komunikacije. Zapanjujuće je da se dronovi penju na visine do 100 metara, a pritom mogu prelaziti i velike udaljenosti. Kao dio razvojnog partnerstva, tehnički tim želi provesti istraživanje na drugom mjestu HHLA Sky u Sjevernoj Rhine-Westphalia pokrajini. U tu svrhu DT je proširio kampusnu mrežu u Hamburgu tako da uključuje i to područje.
Inače, industrijski dronovi automatizirani su u pokretu. Lete kroz nekoliko kontejnerskih terminala u luci Hamburg, a HHLA Sky ih koristi za razne primjene. To, prije svega, uključuje inspekcijske letove koji zamjenjuju dugotrajne ture, raspoređivanje industrijskih penjača i, kao posljedicu toga, duga čekanja. Područje leta pokriva više od tri četvorna kilometra. Ispresjecan je s nekoliko plovnih putova, vjetroagregatima i mostom na autocesti.
"Pomoću mreže kampusa možemo kontrolirati gotovo bilo koji broj bespilotnih letjelica još sigurnije kroz osjetljivo područje. Uz to, zajedno s DT-om možemo puno brže razviti cijeli sustav, odnosno bespilotne letjelice i kontrolni centar", tvrdi Matthias Gronstedt, direktor u HHLA Sky i dodaje:
"Kontrola flote industrijskih bespilotnih letjelica je zahtjevna. Za to su nam potrebni: kontinuirana pokrivenost mrežom, velika dostupnost, zajamčena propusnost i mala latencija. Mreža kampusa, uskoro s 5G, čini osnovu za to.
Trenutno, dronovi su vezani uz LTE tehnoogiju, ali skorašnji prelazak na 5G nudi još više prednosti. Primjerice, veću propusnost i veći mrežni kapacitet. To zahtijeva uštedu prostora radio modula za dronove. A na tim bitnim detaljima radi DT.
Uz pomoć dronova, tehničari procjenjuju stanje dizalica, utovarnih strojeva i prometnih površina. To se radi iz daljine. Tijekom leta, bespilotne letjelice stoga trebaju stalnu, kriptiranu podatkovnu vezu. Uz to, dronovi i kontrolni centar razmjenjuju kontrolne signale, pri čemu HHLA Sky nadzire sva kretanja dronova istovremeno i centralno.
Za siguran let potrebno je da kontrolni centar uvijek prati status uređaja dronova. To se odnosi na temperaturu, status punjenja ili podatke o motoru. To rezultira posebnim zahtjevom pa mrežna tehnologija mora biti vrlo pouzdana za letove izvan pilotskog vidokruga.
Telekomove mreže kampusa dostupne su na različitim razinama i svaka omogućava rješenja prilagođena kupcima. Nadalje, Campus Network M koristi postojeću mrežnu opskrbu web pozicije tvrtke i, ako je potrebno, DT ima mogućnost postaviti i dodatne antene. Također, prioritizacija specifična za tok podataka u radio mreži osigurava pouzdan prijenos podataka pri većoj iskorištenosti mreže.
Na kraju, HHLA Sky nudi platformu za rad flote bespilotnih zrakoplovnih sustava i može kontrolirati do 100 dronova iz jednog kontrolnog centra. Osim tog, koristi svoje dronove kako bi nadzirao posebnu infrastrukturu, a zanimljivost je i da se zrakoplovi također koriste kao dio logistike, zahvaljujući posebnim dodatnim senzorima. Primjerice, riječ je o infracrvenim kamerama za termičke analize.
Vertiv najavio je proširenje svoje ponude rješenja iz Vertiv CoolChip CDU linije (CDU – jedinice za distribuciju rashladne tekućine), predstavljanjem modela Vertiv CoolChip CDU 70, Vertiv CoolChip CDU 100 i Vertiv CoolChip CDU 600 na tržištima Europe, Bliskog istoka i Afrike (EMEA). Ova rashladna rješenja s izravnim hlađenjem na čipu (DTC – Direct-to-Chip) dodatno učvršćuju poziciju tvrtke Vertiv kao vodećeg inovatora i pružatelja infrastrukture za umjetnu inteligenciju (AI) i računalstvo visokih performansi (HPC). Vertiv CoolChip CDU 600 bio je prvi put predstavljen u EMEA regiji na izložbenom prostoru tvrtke Vertiv tijekom Datacloud Global Congress događaja, koji se održao početkom lipnja u Cannesu.
Vertiv predstavio je svoju energetski učinkovitu referentnu arhitekturu za hlađenje i napajanje od 142kW za platformu NVIDIA GB300 NVL72. Uz potpuno integrirane end-to-end strategije hlađenja i napajanja za ovu platformu sljedeće generacije, referentna arhitektura otključava novu eru dizajna infrastrukture prelaskom s tradicionalnih pristupa izgradnji. Vertivova rješenja dostupna su kao SimReady 3D resursi u NVIDIA Omniverse Blueprintu za dizajn i rad AI tvornica. Ova se arhitektura može prilagoditi za posebne dizajne podatkovnih centara, čime se znatno skraćuje vrijeme planiranja i smanjuje rizik tijekom izgradnje.
Fina je već započela s prilagodbom svojih sustava, uključujući web sučelja i pozadinske servise, kako bi u potpunosti podržavala nadolazeće hrvatsko proširenje Europske norme i uvođenje Fiskalizacije 2.0, Ističe za ICTbusiness.info Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini. Prema njezinim riječima u kontekstu zakonske obveze razmjene elektroničkih računa među poslovnim subjektima, koja stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine, Fina poduzetnicima nudi tri ključne digitalne usluge i to Fina e-Račun s uključenom fiskalizacijom, Fina e-Arhiv i Fina Faktoring platformu koji zajedno omogućuju zakonitu, sigurnu i operativno učinkovitu digitalizaciju razmjene i dugotrajne pohrane e-računa, kao i digitalan model otkupa potraživanja.
