Hrvatskoj treba nova generacija softverskih inženjera

Na brifingu za medije Sveučilišta Algebra Bernays predstavljeni su rezultati istraživanja OECD-a i kompanije Anthropic o razvoju umjetne inteligencije i njezinu utjecaju na tržište rada u IT sektoru, uz poseban osvrt na stanje u Hrvatskoj i mogućnosti jačanja konkurentnosti domaćih kompanija kroz ranije usvajanje AI metodologija.

OECD-ovi indikatori umjetne inteligencije razvijeni su kako bi pokazali u kojoj mjeri AI može replicirati ljudsku inteligenciju te kako bi donositeljima odluka omogućili usporedbu sposobnosti umjetne inteligencije i čovjeka. Istraživanje je objavljeno prošle godine i temeljilo se na tada dostupnim modelima umjetne inteligencije. Prema OECD-u, aktualni AI modeli uglavnom se nalaze između razine 2 i 3, što znači da postižu vrlo dobre rezultate u jezičnim i pojedinim kognitivnim zadacima, ali i dalje pokazuju slabosti u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i kritičkom razmišljanju.

Glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays Tomislav Dominković rekao je kako OECD nastoji državama i kompanijama ponuditi zajednički okvir za procjenu poslova koje će umjetna inteligencija moći automatizirati, promjena koje će biti potrebne u obrazovanju te područja u kojima AI može pomagati ljudima ili predstavljati rizik. Dodao je kako je jedna od ključnih poruka izvještaja da se umjetna inteligencija razvija brže nego što društvo razumije njezine posljedice, zbog čega su potrebni jasni i usporedivi pokazatelji, slično standardiziranim testovima ljudskih vještina poput PISA-e.

Na brifingu se otvorilo i pitanje mogućeg utjecaja umjetne inteligencije na programerska zanimanja. Iako se AI modeli razvijaju velikom brzinom i u pojedinim područjima dosežu razinu vrlo kvalitetnih stručnjaka, istaknuto je da je njihova stvarna primjena i dalje znatno ispod teorijskih mogućnosti. Slične zaključke donosi i Anthropicovo istraživanje iz ožujka 2026. godine, koje upozorava na razliku između onoga što umjetna inteligencija teoretski može napraviti i onoga za što je korisnici u praksi koriste. Usporedba OECD-ovih AI indikatora i Anthropicovih procjena teorijskog maksimuma pokazuje da je sadašnja razina korištenja umjetne inteligencije oko 33 posto njezinih mogućnosti. Istraživanje također navodi da zasad nema sustavnog rasta nezaposlenosti uzrokovanog umjetnom inteligencijom, nego se dio radnih mjesta i stručnjaka iz tehnološke industrije premješta u druge sektore koji prolaze digitalnu transformaciju i razvijaju vlastita softverska rješenja.

Dominković je upozorio da Hrvatska zaostaje za ostatkom Europske unije u primjeni umjetne inteligencije u poslovanju te da će se domaće kompanije morati značajno ubrzati žele li ostati konkurentne. Prema njegovim riječima, tvrtke koje će prolaziti daljnju transformaciju poslovanja i dalje će trebati i junior i senior programere koji će sudjelovati u tom procesu. Istaknuo je i da korištenje umjetne inteligencije smanjuje troškove razvoja softvera, zbog čega će digitalna rješenja postati dostupna i kompanijama kojima su dosad bila preskupa. Zbog toga očekuje rast broja programera u Hrvatskoj. Pozvao se i na podatke američkog Ureda za statistiku rada iz 2025. godine prema kojima bi potražnja za programerima do 2034. trebala porasti za 15,5 posto.

Na predstavljanju je istaknuto i da u Hrvatskoj i dalje postoji izražen skepticizam prema usvajanju umjetne inteligencije u poslovanju. Podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska po tome značajno zaostaje za usporedivim državama članicama Europske unije. Istaknuto je kako umjetna inteligencija više nije ograničena na pojedinačne eksperimente i pilot-projekte, nego postupno postaje dio svakodnevnog poslovanja organizacija. Glavni konzultant za AI Sveučilišta Algebra Bernays Marko Pršić rekao je da je, prema Deloitteovu izvještaju “The State of AI in the Enterprise 2026”, pristup zaposlenika AI alatima tijekom 2025. godine porastao za 50 posto, što pokazuje da kompanije ubrzano integriraju umjetnu inteligenciju u operativne procese.

Pršić je dodao kako sve više tvrtki od postojećih AI pilot-projekata očekuje konkretne poslovne rezultate i njihovu pretvorbu u alate koji donose mjerljive učinke. Naveo je da se udio takvih kompanija udvostručio u posljednjem razdoblju te da su očekivanja od umjetne inteligencije sve ambicioznija. Poseban naglasak pritom se stavlja na razvoj AI agenata, odnosno sustava koji mogu samostalno izvršavati određene zadatke i donositi odluke unutar poslovnih procesa. Kompanije procjenjuju da će se broj AI agenata u organizacijama utrostručiti tijekom sljedeće dvije godine.

Prema iznesenim podacima, fokus kompanija više nije samo na eksperimentiranju s umjetnom inteligencijom, nego na dokazivanju njezine konkretne poslovne vrijednosti. Navodi se i da 90 posto glavnih izvršnih direktora vjeruje kako će AI agenti već tijekom ove godine donijeti mjerljiv povrat ulaganja. Time umjetna inteligencija, prema sudionicima brifinga, iz faze tehnološkog trenda prelazi u fazu poslovnog imperativa, u kojoj se od AI projekata očekuju jasni financijski učinci, povećanje produktivnosti i optimizacija troškova.

Kao primjer primjene umjetne inteligencije u poslovanju spomenuta je fintech kompanija Klarna. Prema riječima Marka Pršića, njihov AI asistent preuzeo je dvije trećine svih korisničkih upita na 23 tržišta i na 35 jezika. Istodobno je prosječno vrijeme rješavanja korisničkih zahtjeva smanjeno s 11 na dvije minute, dok kompanija procjenjuje da su ostvarene uštede dosegnule 40 milijuna američkih dolara.

Na brifingu je zaključeno da najveći izazov više nije sama tehnologija, nego sposobnost organizacija da prepoznaju gdje, kako i koliko brzo umjetna inteligencija može donijeti najveću vrijednost. Predstavljeno je i istraživanje “Mapping AI into Production” poslovne škole INSEAD, prema kojem kompanije koje sustavno prilagođavaju poslovne procese umjetnoj inteligenciji ostvaruju 12 posto veću produktivnost, 18 posto veću vjerojatnost privlačenja novih kupaca te gotovo dvostruko veće prihode u odnosu na organizacije koje AI uvode parcijalno i bez šire transformacije.

U tom je kontekstu predstavljena i metodologija “AI at Scale”, koju je razvilo Sveučilište Algebra Bernays. Prema riječima Marka Pršića, metodologija je namijenjena tvrtkama iz različitih sektora hrvatskog gospodarstva i usmjerena je na strateško usvajanje umjetne inteligencije, sigurnu implementaciju i postizanje konkretnih poslovnih rezultata. Dodao je kako se kroz četiri faze razvoja nastoji graditi ne samo AI rješenja, nego i sposobnost internih timova da samostalno razvijaju i upravljaju AI inicijativama.

Na kraju je najavljeno da će Sveučilište Algebra Bernays, u sklopu međunarodne mreže LLPA (Leading Learning Partners Association), tijekom svibnja i lipnja organizirati besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Riječ je o međunarodnoj udruzi vodećih IT edukacijskih i trening kompanija koja okuplja obrazovne centre iz više od 55 zemalja. U okviru AI festivala 2026., koji traje od 25. svibnja do 9. lipnja, građanima i poslovnim subjektima bit će dostupni besplatni webinari o mogućnostima primjene umjetne inteligencije.