Kriza promijenila način razmišljanja i pogurala rješenja u oblaku

Kriza promijenila način razmišljanja i pogurala rješenja u oblaku

Nova pozicija za Ratka Mutavdžića bila je prilika za razgovor o tome što nas čeka u svijetu cloud rješenja, umjetne inteligencije, blockchaina. Kako sam ističe proveo je nekoliko zadnjih godina radeći na uvođenju cloud-based rješenja kod velikih korisnika, primarno u industrijama koje su prilično regulirane i zahtijevaju dosta pažnje prilikom upravljanja podacima, identitetima i općenito sigurnošću. Sada on preuzima poziciju CEE Regional Technology Officer Microsoft Corporation odnosno regionalni direktor za tehnologiju u CEE regiju.

Danas je cloud postao mainstream u gotovo bilo kojoj primjeni i rješenju - čak i u zahtjevnim industrijama i ograničenim primjenama gdje je sigurnost podataka na prvom mjestu, objašnjava dalje Mutavdžić i dodaje da isto tako danas gotovo da nema razgovora u kojem se postavlja pitanje što može cloud, više se razgovara o tome kako ga ispravno iskoristiti i kako obratiti pažnju na sigurnost, privatnost, transparentnost uporabe, sukladnost s standardima i slično. I to je gotovo objašnjenje novog radnog mjesta - tehnologija prelazi u drugi plan, a u prvi plan stavljaju se scenariji, rješenja, načini uporabe, politike i pravila uporabe clouda, s bitnim usmjerenjem na podatke i identitete.

Mislim da će značajni dio posla biti usmjeren ka razjašnjenju lokalnih pitanja o tome gdje i kako kreirati rješenja, koje su najbolje mogućnosti iskorištavanja clouda, što ima smisla s ekonomske strane ali i strane poštivanja i prilagodbe nacionalnoj i regionalnoj regulativi. Iz te perspektive tu ima još prilično posla - i dalje postoje određene predrasude i percepcije oko potencijalnih rizika kod pojedinaca koje nemaju uvijek činjenični pristup nego se vode određenim interesima i potrebama da se stvari čine složenijima i nesigurnijima nego što jesu, ističe Mutavdžić na pitanje što ga čeka na novoj poziciji u Microsoftu.

Kriza je pokazala važnost cloud based rješenja. Kakva je danas situacija u Hrvatskoj i regiji?  Što korisnici traže i očekuju?

Kriza je, nažalost, bila potrebna da ljudi prihvate ono što cloud stvarno jest: dostupna, skalabilna, sigurna i otvorena platforma koja omogućuje da se rješenja (pa tako i u ovoj krizi) stvaraju brzo i skaliraju prema potrebi. Da nije bilo cloud platformi velikih pružatelja usluga među kojima je i Microsoft, sigurno ne bi bili u prilici stvoriti rješenja za udaljeni rad ili udaljeno učenje praktično preko noći. U vrijeme brzog prelaza na cloud znali smo stvarati rješenja za udaljeno učenje za cijele nacije preko vikenda - jer je u ponedjeljak ujutro kretala škola. Potpuno sam siguran da ovakvo nešto ne bi mogli kreirati da se kriza pojavila recimo prije desetak godina, kada gotovo da nije niti bilo clouda. Isto tako, pokazalo se da niti jedna zemlja, čak i one bitno bogatije i naprednije, ne može riješiti ovakve probleme samo na svojoj, privatnoj, infrastrukturi. Zanimljivo je da u većini zemalja lokalne infrastrukture nisu niti bile bitan faktor skaliranja - uglavnom su komplicirale brzo uvođenje i teško su pratile skaliranje velikih ponuditelja.

Pokazalo se da u svijetu, tako i u regiji i Hrvatskoj, prelazimo gdje god se može na udaljeni rad i udaljeno učenje. U tome naravno prednjače privatne organizacije ali i školstvo, koje gotovo da nema drugog izbora. Naravno ne ulazim tu u potrebu da se su-organiziraju i drugi oblici nastave ili rada, ali primarno je udaljeno. Čak se i državna administracija, tamo gdje je to bilo moguće prebacila na udaljeni rad. No, ono što je očigledno je da se administracija prebacila ignorirajući vlastita pravila (jučer je trebao pečat, danas ne mora) ne mijenjajući stvarno proces, pa danas vidimo želju da se vrate na stara „offline“ pravila igre - što nas treba žalostiti i treba inzistirati da procesne promjene prate i legislativne. Dakle, ne treba nam potpis, pečat, biljeg, kopija, tri kopije, bilježnik, 32 dokumenta itd ... idemo sve prebaciti do kraja u digitalno društvo i sada je prava prilika za to. Druge države u regiji imaju veću želju da to i ostvare i za njih je stvarno „kriza je prilika“.

Korisnici očekuju da im cloud omogući jednostavni prijelaz u online poslovanje i nastavak rada tamo gdje je offline stao. Ponekad je to jednostavno, nekad jednostavnije, često složeno pitanje, ali uz promjenu i prilagodbu procesa, uglavnom se može napraviti. Tehnologija je tu najmanji problem, pravni i procesni okvir daleko veći. No isto tako, vjerujem da je potrebno razmisliti i o hibridnom modelu za neke djelatnosti, pogotovo ne-administrativne. Na primjer, zdravstvo, školstvo, umjetnost, kazališta, itd - svi koji imaju soft-touch pristup korisniku moraju kombinirati oba modela. Istražujemo u nizu primjena što ima smisla i što radi i cijelo vrijeme prilagođavamo rješenje. Da mi je netko rekao da će se NBA utakmice igrati pred online publikom koja sjedi na virtualnim tribinama u sjedalima koristeći Microsoft Teams, prije dvije godine bih ga gledao u čudu. Danas je normalna stvar koja će se vjerojatno usklađivati s stvarnim posjetama utakmicama, uz interaktivni i virtualni doživljaj same utakmice. NBA je zapravo vrlo zainteresirana za to jer im to omogućuje proširenje prodajnog kanala i definiranje novih mogućnosti interakcije s korisnicima, dakle... nove prilike.

Koji tip oblaka korisnici traže i žele? Javni ili privatni, normalni ili hyper, hibridni ili nešto drugo...

Korisnici ne traže cloud - oni traže rješenje. Cloud je to samo jedna od mogućnosti, kao i oblik koji će se uporabiti - odluka o tome temelji se na nizu elemenata. Prvi je svakako podatak - odnosno znanje o vrijednosti i sigurnosti podatka koji se obrađuje ili pohranjuje. Ovisno o tome, razgovaramo kako upravljati podacima i koje okruženje bi bilo odgovarajuće za njih, potom kako izgraditi okolinu i rješenje, servise i tako sve bliže konačnom rješenju.  Tek nakon toga dolazi odluka koji cloud i gdje, višestruki (cloud) modeli, distribuirani servisi i tome slično - dakle, bliže tehničkom segmentu rješenja. Potpuno je neispravno krenuti od odluke koji cloud, pa onda pokušati prilagoditi proces ili elemente procesa toj odluci. Na taj način kreiramo čudna rješenja gdje se i danas čudimo zašto su loša, nedostupna, ograničena, korisnički neprilagođena i slično. U tome prednjače države koje imaju monopol nad podacima i općenito kreiranjem rješenja za samu sebe, i koje se razgovaraju s industrijom i proizvođačima rješenja. Konačni rezultat je izrazito skupa platforma, koja ne podržava nova rješenja, nije udruživa s ostatkom industrije i nema niti jedan kvalitetan indikator uspješnosti.

Većina rješenja danas za poslovne korisnike u reguliranim industrijama temelji se na hibridnom oblaku (dakle, obrada, skalabilnost, dostupnost javnog oblaka) i lokalnu pohranu podataka (jer to regulatorni zahtjevi traže od organizacije). U drugim industrijama te u privatnom sektoru dominantan je javni oblak (ovdje smanjeni troškovi i učinkovitost izlaze u prvi plan i cilj je što kvalitetniji radni proces), dok u svim industrijama značajno pada udio privatnih rješenja.

Kada je oblak uvijek se postavlja pitanje sigurnosti? Malo tko je zapravo razmišljao kad se kretalo u rad od kuće. Treba imati i dobro radno mjesto doma, svi su radili iz soba, kuhinja, ali i WC-a. Bilo je svega - kako se prilagoditi uz tehnologiju?

Rekao bih da je prošlo to vrijeme - trenutno jedan od najvećih pokretača za prijelaz u cloud je upravo pitanje sigurnosti. Korisnici razumiju da je prošlo vrijeme pojedinačne „obrane“ od kibernetičkih napada koji su sve sofisticiraniji, složeniji i kvalitetniji i najbolje je imati jakog partnera koji vam pomaže u tome. Tvrdim da je oblak danas najsigurnije mjesto za vaše podatke, i vjerojatno najteži problem za sve kibernetičke napadače na podatke i procese. I dalje je najnesigurniji čovjek i procesi koji su vezani za njega, gdje vam inteligentni oblak, uz pripadajuće alate za sigurnost i udruživost (compliance) može značajno pomoći da se zaštitite.

Što se tiče prilagodbe, naravno, nije jednostavno. Ali kao što smo prestali brinuti o tome gdje su nam kontakti na telefonu (u cloudu) ili fotografije (u cloudu) tako prihvaćamo da nam je tamo i posao, pa radimo od bilo gdje - gdje god nam je zgodno. U zadnje vrijeme vidjeli smo svašta - postalo je prihvatljivo doći na online sastanak u običnoj print majci, hraniti bebu dok razgovarate s drugima, voziti se cestom i pričati u videokonferenciji (no dobro, to baš nije sigurno), spajati se s plaže i planinskih visova, bilo što... potpuno mijenjamo društvene okvire. No zar to nije sjajno? Imamo različite mogućnosti i sami odlučujemo što nam funkcionira u našem kontekstu.

Microsoft Teams snažno je rastao baš zahvaljujući pouzdanosti i sigurnosti u odnosu na druge platforme. Koliko je to važno za sve na tržištu?

Pa Microsoft Teams samo jedan od alata koji su rasli, iako smo imali dramatične skokove u uporabi baš u segmentu suradnje i zajedničkog rada. Teams je nekako prirodan za korporativne korisnike i organizacije i naravno, kao cloud servis bio je logičan korak u remote work za sve koji su vezani za Microsoft Office. No i drugi alati, drugih platformskih pružatelja usluga rasli su na tom valu a sve skupa su bitni za nagli rast projekata digitalizacije i transformacije. Odlično je da su sve ovo cloud servisi - sad je vidljivo koliko malo vremena treba da se uvede neki od zahtjeva korisnika na tržištu - sjetite se samo da je Teams skalirao od 4 istovremena vidljiva korisnika na preko 49 korisnika u nekoliko tjedana jer su to scenariji uporabe zahtijevali. U međuvremenu je dodan cijeli niz logičnih i naprednih mogućnosti koje ljudima omogućavaju jednostavniji rad. Sve to naravno uz povećanje administrativnih i upravljačkih mogućnosti - kako omogućiti ljudima da presele svoje komunikacije u online svijet, a i dalje imaju sigurnost na koju su naviknuli.

Kako uz oblak iskoristiti i prednosti AI?

Nema umjetne inteligencije (AI) bez oblaka - odnosno, bez povezane računalne snage, pohrane ogromne količine podataka i primjene novih, boljih algoritama u domeni umjetne inteligencije. Mislim da većina startupa i organizacija danas uvodi ili eksperimentira s umjetnom inteligencijom i na neki način koristi cloud i na njemu platforme koje vam pomažu oko umjetne inteligencije. Možda možemo pojednostaviti i početi shvaćati da gotovo bilo koja primjena tehnologije danas može iskoristiti ili bi trebala iskoristiti prednosti clouda. Naravno u bilo kojem njegovom pojavnom obliku jer je, kao što sam napisao, cloud tek konačna platforma na kojoj nešto gradite dok su pitanja koja si trebate postaviti oko podataka, identiteta, servisa i aplikacija ili integracije ipak tu na prvom mjestu.

Također, treba razumjeti da se svi zajedno moramo više učiti o novim tehnologijama i novim primjenama: vrijeme lokalnih eksperata je davno prošlo i potrebno je graditi pametne konzorcije koji će iskoristiti najbolje od svega što se nalazi na tržištu. To naravno uključuje i pitanja troška uporabe tehnologija i potpuno mi je neshvatljivo kada se danas u domeni uvođenja nekih informatičkih rješenja priča o potrebi da se investiraju nevjerojatni iznosi u monolitna i netransparentna rješenja koja ne služe ničemu a ponekad niti za onu svrhu za koja su bila zamišljena.

Oblak, umjetna inteligencija, blockchain, kvantna računala i sličnu su platforme koje su tu da bi nam pomogli i pored ostalih elemenata, izrazito su dobri u smanjenju troška i omogućavanju skalabilne uporabe. Danas plaćate transakciju, prijenos ili poruku (kako već u kojoj primjeni) a ne investirate značajna sredstva u strojeve i mrežnu infrastrukturu na nivou jednog datacentra. Startupi to već znaju i zato ne koriste svoje infrastrukture već se razvijaju na ponuditeljima, ostavljajući svoje infrastrukture za budućnost bude li za to potrebe.