Kako IoT pomaže gradovima da postanu pametniji... i zašto je to svakim danom sve važnije za održivi razvoj

Prema posljednjem UN-ovom izvješću o svjetskim gradovima i urbanizaciji, gradovi su odgovorni za približno 80% svjetskog BDP-a i u njima živi gotovo 60% svjetske populacije. Očekuje se da će u narednim desetljećima broj ljudi u gradovima i dalje rasti, što potencira probleme s kojima su gradovi suočeni (degradacija okoliša i promjene klime, neodrživi obrasci potrošnje, sigurnosni rizici...). Cilj koncepta Pametnog grada (Smart City) je dati pravovremen odgovor na te izazove i pružiti građanima održivo, zdravo i sigurno mjesto za život i rad.

>> Smart City koncept predviđa korištenje digitalnih tehnologija u svrhu poboljšanja funkcioniranja gradova u financijskom, društvenim, ekološkom i drugim aspektima bitnima za održiv rast gradova i povećanje kvalitete života građana. <<

Gradovi su mjesta inovacija, mjesta gdje se kristaliziraju nove ekonomske ideje i aktivnosti. Procjene su da će pametni gradovi do 2020. privući na globalnoj razini više od 34 milijarde dolara, a i u Hrvatskoj je trend primjene pametnih rješenja u gradovima u porastu: prema istraživanju Fakulteta prometnih znanosti, u 40 hrvatskih gradova primjenjuju se neka pametna rješenja.

Nove IoT primjene svakodnevno omogućuju Smart City inicijative diljem svijeta

Razvojem širokopojasnog Interneta, ekspanzijom korištenja mobilnih uređaja i društvenih mreža te razvojem računarstva u oblaku (cloud computing), IoT (Internet of Things odnosno Internet stvari) postaje jedna od ključnih tehnologija za razvoj pametnih gradova.

>> IoT je koncept spajanja na Internet raznih vrsta uređaja koji u svojoj osnovi nisu „pametni“- od vozila, kućanskih aparata, raznih vrsta mjerila i senzora ili čak odjeće. Radi se o izuzetno velikom broju uređaja koji proizvode ogromne količine podataka pa su shodno tome razvijene odgovarajuće računalne platforme za prihvat podataka milijuna ili čak milijardi takvih uređaja te platforme za njihovu analizu i napredno korištenje kao što su Big Data i strojno učenje. <<

Pametni gradovi čine život jednostavnijim. Veliki broj gradova u ovom trenutku svjestan je dobrobiti koje proizlaze iz digitalne transformacije gradova u pametne gradove te je započeo ili planira vrlo brzo započeti proces transformacije, a s ciljem postavljanja građana i usluga prema građanima u prvi plan.

Neke od glavnih aktivnosti čijom primjenom gradovi postaju pametni su digitalizacija procesa gradske uprave, zatim napredno upravljanje potrošnjom energije kroz smanjenje potrošnje energije javne rasvjete i stambenih zgrada, gospodarenje otpadom i optimalno korištenje prirodnih resursa. Nadalje se provode aktivnosti praćenja i optimizacije prometa i, vrlo bitno, aktivnosti koje pozitivno utječu na zdravlje građana.

Eko karta dio je pametnih rješenja grada Zagreba u području ekologije i zaštite ljudskog zdravlja

Zagađenje zraka i vode, loše upravljanje otpadom i devastacija zelenih površina problem su mnogih svjetskih gradova i stoga gradovi usvajaju razna rješenja za planiranje i upravljanje okolišem.

Eko karta grada Zagreba primjer je takvog rješenja. Platforma je to gdje je na jednom mjestu moguće pratiti niz ekoloških parametara kao što su kvaliteta zraka, vode, tla, razina peludi te niz meteoroloških parametara. Osnovna prednost ovakvog sustava je jednostavan i razumljiv prikaz svih dostupnih podataka o ključnim ekološkim parametrima na jednom mjestu. Osim što objedinjuje postojeće podatke o stanju okoliša, pruža mogućnost prikupljanja podataka u realnom vremenu. Na taj način građani, ali i nadležni gradski uredi, dobivaju brzu i točnu lokalnu informaciju što omogućuje učinkovito praćenje, planiranje i smanjivanje onečišćenja u okolišu.

Grad Karlovac ima rješenje za kontrolu gubitaka u vodoopskrbi

Prosječni gubici vode (nenaplaćene vode) u javnim vodoopskrbnim sustavima u Hrvatskoj iznose gotovo 50%. Izraženo u novcu, iznosi su to preko 2 milijarde kuna godišnje. Pojačanom brigom za okoliš, ali i jačanjem ekološke svijesti građana o neodrživosti takvog stanja, sve je više inicijativa koje se bore da se gubici smanje. Na tragu istog cilja, Grad Karlovac je implementirao IN2Water, rješenje za kontrolu gubitaka u vodoopskrbi.

Za uspješno praćenje rada vodoopskrbnog sustava potrebna je integracija senzorskih podataka iz nekoliko sustava te prostornih podataka i podataka o potrošnji vode pa su korištene  Internet cloud i IoT tehnologije. Moguće je praćenje gubitaka u vodoopskrbnom sustavu u stvarnom vremenu i prepoznavanju kritičnih područja. Na taj način se doprinosi racionalnom korištenju prirodnih resursa, a u konačnici i nižom cijenom usluge prema građanima.