IBM je najavio novo otkriće, objavljeno na naslovnici znanstvenog časopisa Nature. Po prvi put, tvrtka je pokazala da kvantna računala mogu proizvesti točne rezultate na ljestvici od 100+ qubita koji nadilaze vodeće klasične pristupe.
Jedan od krajnjih ciljeva kvantnog računalstva je simulacija komponenti materijala koje klasična računala nikada nisu učinkovito simulirala. Biti u mogućnosti to modelirati ključni je korak prema sposobnosti rješavanja izazova kao što su dizajniranje učinkovitijih gnojiva, izrada boljih baterija i stvaranje novih lijekova. Međutim, današnji kvantni sustavi inherentno su bučni i proizvode značajan broj pogrešaka koje ometaju rad. To je zbog krhke prirode kvantnih bitova ili kubita i smetnji iz njihove okoline.
U svom eksperimentu IBM-ov tim pokazuje da kvantno računalo može nadmašiti vodeće klasične simulacije učenjem i ublažavanjem grešaka u sustavu. Tim je koristio 'Eagle' kvantni procesor sastavljen od 127 supravodljivih kubita na čipu za generiranje velikih, zapetljanih stanja koja simuliraju dinamiku spinova u modelu materijala i točno predviđaju svojstva kao što je njegova magnetizacija.
Kako bi provjerili točnost ovog modeliranja, tim znanstvenika s UC Berkeleyja istovremeno je izveo ove simulacije na naprednim klasičnim računalima smještenim u Nacionalnom znanstvenom računskom centru za istraživanje energije (NERSC) Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkeley i Sveučilištu Purdue. Kako se skala modela povećavala, kvantno računalo nastavilo je davati točne rezultate uz pomoć naprednih tehnika za ublažavanje pogrešaka, čak i dok su klasične računalne metode na kraju posrnule i nisu odgovarale IBM Quantum sustavu.
"Ovo je prvi put da smo vidjeli da kvantna računala precizno modeliraju fizički sustav u prirodi izvan vodećih klasičnih pristupa", rekao je Darío Gil, viši potpredsjednik i direktor IBM-ovog istraživanja. "Za nas je ova prekretnica značajan korak u dokazivanju da su današnja kvantna računala sposobni, znanstveni alati koji se mogu koristiti za modeliranje problema koji su izuzetno teški – a možda i nemogući – za klasične sustave, signalizirajući da sada ulazimo u novu eru korisnosti za kvantno računalstvo."
Nakon ovog revolucionarnog rada, IBM također najavljuje da će njegove IBM Quantum sustave koji rade i u oblaku i na lokaciji partnera pokretati najmanje 127 qubita, što će biti dovršeno tijekom sljedeće godine. Ovi procesori omogućuju pristup dovoljno velikoj računskoj snazi da nadmaši klasične metode za određene aplikacije i ponudit će poboljšana vremena koherencije kao i niže stope pogrešaka u odnosu na prethodne IBM kvantne sustave. Takve se sposobnosti mogu kombinirati s tehnikama za ublažavanje pogrešaka koje neprestano napreduju kako bi se kvantnim sustavima omogućilo da dostignu novi prag za industriju.
Svi korisnici IBM Quantuma moći će pokretati probleme na pomoćnim procesorima većim od 100 qubita. Preko 2.000 sudionika u IBM Quantum Spring Challengeu imalo je pristup ovim procesorima uslužne veličine dok su istraživali dinamičke sklopove, tehnologiju koja olakšava pokretanje naprednijih kvantnih algoritama.
U složenim ICT projektima rani problem često se vidi kao trend odstupanja od plana, a ne kao propušten rok. Pomicanje ključnih aktivnosti, veći utrošak čovjek-dana, nedostupni resursi i neispunjeni preduvjeti mogu najaviti da dinamiku treba prilagoditi. Kada nekoliko projekata istodobno traži iste stručnjake, voditelji projekata, tehnički voditelji i nadležni organizacijski rukovoditelji zajednički usklađuju prioritete. I nove korisničke zahtjeve treba procijeniti prije prihvaćanja, budući da i manja izmjena može tražiti dodatni angažman ili pomaknuti povezane aktivnosti. Tada se razmatraju utjecaji na tehničko rješenje, opseg, troškove, rokove i kvalitetu, a odluku potvrđuje sponzor projekta. Završena implementacija potvrđuje ispunjenje projektnih obveza, ali ne govori sama po sebi kakvu je korist rješenje donijelo korisniku. Poslovni učinak može se procijeniti nakon određenog razdoblja korištenja, kroz učinkovitost procesa, dostupnost sustava ili kvalitetu usluge. O ranom prepoznavanju odstupanja, usklađivanju resursa i praćenju vrijednosti nakon implementacije, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Veronika Petrović, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
Combisov Ured za upravljanje projektima razvijao se usporedno s kompanijom koja je od manje IT tvrtke izrasla u jednog od većih ICT integratora u regiji. U posljednjih pet godina PMO je narastao s četiri do pet na 11 članova, a godišnje kroz njega prolazi 30 do 40 projekata, ovisno o veličini i složenosti. Raspodjela projekata nastoji se organizirati tako da voditelji imaju dovoljno vremena za kontrolu isporuke i komunikaciju s korisnikom. U posljednjih godinu dana tim se sve više bavi primjenom umjetne inteligencije u projektnom menadžmentu. AI pomaže u ranom otkrivanju rizika, izradi početnog plana i pripremi statusnih izvještaja, a koristi se i za analizu dokumentacije, izdvajanje zadataka te pripremu zapisnika i prezentacija. U Combisovu PMO-u umjetnu inteligenciju opisuju kao dvanaestog člana tima, a Microsoft Power Automate automatizira procese i povezuje različite alate. Konačna procjena, odgovornost za odluke i komunikacija u izazovnim situacijama ostaju na ljudima. O tome kako se AI koristi u projektnom radu i koje će kompetencije voditeljima biti ključne, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Tena Galić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
Combisovi voditelji projekata u PMO-u zaduženi su za najsloženije i najveće isporuke. Za konkretan projekt voditelj odgovara za plan, rokove, resurse, rizike i komunikaciju s naručiteljem, dok je tehnički voditelj zadužen za izvedbu i provjeru rješenja. PMO na razini organizacije razvija metodologiju, dodjeljuje voditelje složenim projektima i provjerava primjenu dogovorenih pravila. Uspješnost se prati kroz ključne projektne točke, utrošene čovjek-dane, financijski rezultat i kvalitetu dokumentacije, testiranja i primopredaje. Posebna se vrijednost vidi kada se rizik otkrije dovoljno rano da se prilagode plan ili prioriteti, odnosno uključe osobe ovlaštene za odluku. Veliki infrastrukturni projekt koji navodi dovršen je u ugovorenom roku i budžetu unatoč nepotpunoj dokumentaciji i odlukama koje su ovisile o naručitelju. Naučene lekcije s projekata zatim se analiziraju i koriste za prilagodbu metodologije, procesa i svakodnevnog rada. O podjeli odgovornosti, mjerenju rezultata i prijenosu iskustava, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Ivana Skočanić, voditeljica projekata u Combisovu Uredu za upravljanje projektima.
