Kvantno računalstvo kao tehnologija uvelike se poboljšala proteklih godina, ali daleko je od istinskog uspjeha, odnosno, prvog pravog kvantnog računala. No, korak po korak i cilj će se ostvariti, za što svakako preuzima zasluge i IBM.
Uspjeli su pronaći način kako postići stotinu puta veće brzine obavljanja procesa no što se moglo prije. Dakle, izračuni koji su se prije obavljali mjesecima, sad se obavljaju u svega nekoliko sati. Sve zahvaljujući novom programskom okruženju pod nazivom Qiskit.
On sam po sebi dozvoljava da se više krugova odvija mnogo brže dok istovremeno ima mogućnost pohrane kvantnih programa kako bi ih mogli pokretati drugi korisnici. Ipak, programe postavlja na konvencionalni hardver koji se nalazi do kvantnih uređaja. Iako se tako čini, to nije varanje, takav način rada služi za smanjenje latencije između korisničkog računala i kvantnog čipa.
Kako god, zanimljivost je da bi IBM već ove godine trebao predstaviti Qiskit kao gotov proizvod, što će ubrzati daljnji razvoj. Prognoze su da bi potom 2022. program trebao obavljati još više izazovnih operacija, a novi sustav kontrole i "libraryja" bi već 2023. trebali omogućiti IBM-u dostići cilj pokretanja sustava s tisućili više "qubitsa". Na taj bi način kompanija bila ispred ostalih po pitanju kvantnog računalstva.
Što se "qubitsa" tiče, oni su temelj kvantnog računalstva jer mogu biti istovremeno u stanju "0" i "1". Također, kod klasičnih računala podaci se mogu šifrirati u "gornjem" ili "donjem" smjeru, a kvantna računala to mogu u svim smjerovima, što znatno ubrzava procese. No, to je samo vrh sante leda svih prednosti koje kvantno računalstvo donosi pred tradicionalnim.
I sve to u manje od pet godina otkako je IBM 2016. pokrenuo program rada na kvantnoj tehnologiji u New Yorku (Yorktown Heights).
Digital Realty ostvario je u drugom tromjesečju prihod od 1,92 milijarde dolara, 29 posto više nego godinu prije, te podigao godišnju prognozu prilagođenog FFO-a na 8,15 do 8,20 dolara po dionici. Operator podatkovnih centara objavio je rezultate nakon zatvaranja američkog tržišta u četvrtak, potaknut potražnjom za AI i cloud kapacitetom.
Umjetna inteligencija mijenja temeljnu arhitekturu podatkovnih centara i pred operatore postavlja zahtjeve koje klasična infrastruktura često ne može zadovoljiti. Na našem i širem europskom tržištu najveće pojedinačno ograničenje je dostupna električna energija na lokalnoj mreži, kako za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info ističe Bojan Klasan, rukovoditelj data centra, A1 Hrvatska. Prenamjena postojećeg objekta prije svega podrazumijeva višestruko povećanje električne snage po racku. Umjesto dosadašnjih 5 do 15 kW, novi AI ormari mogu zahtijevati od 40 do 120 i više kW.
Kibernetička sigurnost u posljednja je dva desetljeća dobila čitav niz novih normi, regulativa i obveza, ali način upravljanja rizicima nije se promijenio jednakom brzinom. Organizacije danas raspolažu sofisticiranijim alatima i većim količinama podataka, no istodobno sve više vremena i novca troše na dokazivanje usklađenosti. Stanko Cerin, direktor Ostendo Consultinga i suosnivač startupa IVERIOS za ICTbusiness Media – ICTbusiness.inf ističe kako je omjer ulaganja u compliance i revizije postao nerazmjerno velik u odnosu na resurse usmjerene prema stvarnoj kibernetičkoj otpornosti. Takvu ocjenu temelji na više od 25 godina iskustva u informacijskoj sigurnosti i radu s kompleksnim međunarodnim i regionalnim organizacijama. Savjetovao je klijente poput MGM Resortsa, Stanford University Hospital and Clinics, Zillowa, Amgena i Mercka, ali i Podravke, HEP-a, PBZ-a, Addiko banke, Telemacha, A1 i Elektroprivrede BiH.
