Kvantno računalstvo kao tehnologija uvelike se poboljšala proteklih godina, ali daleko je od istinskog uspjeha, odnosno, prvog pravog kvantnog računala. No, korak po korak i cilj će se ostvariti, za što svakako preuzima zasluge i IBM.
Uspjeli su pronaći način kako postići stotinu puta veće brzine obavljanja procesa no što se moglo prije. Dakle, izračuni koji su se prije obavljali mjesecima, sad se obavljaju u svega nekoliko sati. Sve zahvaljujući novom programskom okruženju pod nazivom Qiskit.
On sam po sebi dozvoljava da se više krugova odvija mnogo brže dok istovremeno ima mogućnost pohrane kvantnih programa kako bi ih mogli pokretati drugi korisnici. Ipak, programe postavlja na konvencionalni hardver koji se nalazi do kvantnih uređaja. Iako se tako čini, to nije varanje, takav način rada služi za smanjenje latencije između korisničkog računala i kvantnog čipa.
Kako god, zanimljivost je da bi IBM već ove godine trebao predstaviti Qiskit kao gotov proizvod, što će ubrzati daljnji razvoj. Prognoze su da bi potom 2022. program trebao obavljati još više izazovnih operacija, a novi sustav kontrole i "libraryja" bi već 2023. trebali omogućiti IBM-u dostići cilj pokretanja sustava s tisućili više "qubitsa". Na taj bi način kompanija bila ispred ostalih po pitanju kvantnog računalstva.
Što se "qubitsa" tiče, oni su temelj kvantnog računalstva jer mogu biti istovremeno u stanju "0" i "1". Također, kod klasičnih računala podaci se mogu šifrirati u "gornjem" ili "donjem" smjeru, a kvantna računala to mogu u svim smjerovima, što znatno ubrzava procese. No, to je samo vrh sante leda svih prednosti koje kvantno računalstvo donosi pred tradicionalnim.
I sve to u manje od pet godina otkako je IBM 2016. pokrenuo program rada na kvantnoj tehnologiji u New Yorku (Yorktown Heights).
Umjetna inteligencija razvija se brže od infrastrukture, regulatornih okvira i organizacijskih procesa koji je trebaju pratiti. Europa intenzivno govori o podatkovnoj suverenosti, regulativi i potrebi za vlastitim kapacitetima, ali između rasprave i realizacije još postoji velik jaz. „Puno pričamo, ali ne radimo toliko; to je trenutačno jedna od osnovnih premisa“, ističe za ICTbusiness Media - ICTbusiness.info Marko Dagelić, CEO Datum. Za njega je upravo kontrola nad procesima i podacima jedan od temelja ozbiljne primjene umjetne inteligencije.
Promjena cijene često znači uređivanje više tablica i slanje novih verzija kupcima ili kolegama. Cjenici okuplja unos, objavu i povijest cijena u jednoj web aplikaciji. Korisnik uvozi pripremljenu Excel datoteku ili ručno uređuje stavke, dok kupci pristupaju objavljenim podacima bez prijave.
Rast umjetne inteligencije više nije samo pitanje novih modela, aplikacija i računalnih čipova. U pozadini se ubrzano mijenja fizička infrastruktura potrebna za njihov rad, a podatkovni centri postaju veći, energetski intenzivniji i tehnički složeniji. Upravo se taj val potražnje sada snažno prelijeva i na Europu, nakon što je prethodnih godina bio najvidljiviji u Sjedinjenim Američkim Državama. Vertiv zbog toga povećava proizvodne i inženjerske kapacitete u Hrvatskoj, koja za kompaniju ima važnu ulogu u projektiranju i isporuci infrastrukturnih sustava za EMEA regiju.
