e-Zdravstvo kao rješenje

e-Zdravstvo kao rješenje

Foto: Dražen Tomić

e-Health je jako širok pojam pa u ovisnosti kako ga tko shvaća, dobiva se različita slika stupnja razvoja e-Health infrastrukture u različitim državama, negdje je e-Health "običan" portal sa javnozdravstvenim i sličnim sadržajima te linkom "vi pitate - mi odgovaramo", negdje će "papirnati" recept koji se "usput" informatički registrira u središnji sustav radi analitike propisivanja nazvati elektroničkim receptom, a negdje postoje i pravi e-Health sustavi kao što su oni u Lombardiji, Kataloniji, Danskoj, Švedskoj pa i Hrvatskoj, pojašnjava Darko Gvozdanović u Ericssonu zadužen za e-zdravstvena rješenja.

„S jedne strane, bilo bi uobičajeno da svaki zdravstveni profesionalac već odavno ima aplikaciju koja mu vrlo kvalitetno podržava lokalne procese. Dakle da liječnik ima liječničku aplikaciju, sa lokalnim elektroničkim zdravstvenim zapisom, sustavom podsjetnika i smjernica za pacijente sa specifičnim dijagnozama (dijabetes, COPB, astma...) i to vrlo ergonomičnu, sa kraticama, pri čemu je liječnik toliko educiran za rad sa aplikacijom da mu predstavlja efikasno svakodnevno oruđe za rad kao i stetoskop ili drveni štapić kada govorimo "aaaaaa". Tako i ljekarnik, liječnik/sestra u bolnici, inženjer medicinske biokemije u laboratoriju. Izazovi bi u 2013 godini trebali biti integracija i napredne osobine lokalnih aplikacija odnosno centralnog sustava - automatsko upozoravanje na negativna međudjelovanja lijekova, alergije i specifična stanja pacijenta, medicinske/farmakološke smjernice, napredna analitika koja prepoznaje prostor za unaprjeđenje poslovanja u smislu učinkovitosti ali i samog liječenja“, kazuje Gvozdanović.

Nizozemska je, uz Hrvatsku jedan od ranih implementatora HL7 norme, a i dalje ima elektronički recept koji radi ali ima neke nedostatke - primjerice morate kod liječnika odabrati ljekarnu u kojoj će podignut lijekove, radi na regionalnoj razini tako da lijek propisan u jednoj regiji ne možete podignuti u drugoj. U Kataloniji postoji potpuno integrirani sustav na različitim razinama zdravstvene skrbi, ali neke Španjolske regije i dalje su na papiru i olovci.

Radi boljeg sagledavanja stvarnosti Bosna i Hercegovina ima 12 lista lijekova, nema jedinstveno identificirane pacijente, nema registra pacijenata kako bi jedinstveno označili klinički bolnički centar Sarajevo.... Da o nekim drugim registrima i kodnim listama/šifrarnicima i ne govorimo. No nepostojanje takvih temelja nije specifičnost Bosne i Hercegovine, prije je uobičajeno“, opisuje Gvozdanović stanje u susjednoj BiH i dodaje kako je takva situacija posebno izražena u zemljama sa distribuiranim ovlastima u zdravstvu na regije tako da je implementacija integriranog informacijskog sustava na višoj razini noćna mora.

Kada se govori o uspjehu, Gvozdanović pojašnjava kako se slaže s procjenom Euro Health Consumer Index-a da je Hrvatska po kvaliteti sustava e-Zdravstva u samom europskom vrhu. „To potvrđuju i brojne pohvale, posebno za naš sustav eRecepta. U desetak godina implementacije postavljena je korektna, složena arhitektura cijelog sustava, jasno su definirane ovlasti različitih sudionika u procesu, dosegnuta je kritična masa korištenja sustava gdje koristi koje korisnici imaju od sustava nadmašuju njegove nedostatke jer uvijek može bolje“, ističe Gvozdanović.


1. Definiranje slučajeva korištenja - HZZO i Ericssonovi stručnjaci su prošli desetke puta kroz proces prikupljanja i analize zahtjeva te definiranja specifikacija. Svima je jasno da, ukoliko je moguće, potrebno odmah implementirati i odgovarajući reinženjering procesa. Svima je jasno da je potrebno urediti kodne liste i šifrarnike (ako nisu). Svima je jasna složenost posla i prilaze mu sa maksimalnom ozbiljnosti

2. Liječničke i ljekarničke aplikacije (propisivanje) - Funkcionalnost propisivanja je već implementirana u lokalnim aplikacijama, korisnici su educirani i sve trenutno završava printanjem tiskanice. Temeljem specifikacije od HZZO/Ericsson, te koristeći testnu CEZIH okolinu proizvođači liječničkih aplikacija će zadane zahtjeve implementirati u vrlo kratkom roku. Temeljem potpisanih ugovora o održavanju i podršci, napraviti će se i dodatna edukacija korisnika

3. Posebne ustanove za promet medicinskim pomagalima. Ovo je nešto veći izazov s obzirom da postoje potpuno neinformatizirane ustanove ili imaju rješenja proizvođača koji nisu sudjelovali u informatizaciji zdravstva. No proces je poznat, oni se uključuju u proces vrlo rano (prihvaćaju se i analiziraju i njihove preporuke), održavaju se radionice gdje im Ericsson i HZZO objašnjavaju i širu sliku ali i objašnjavaju tehničke specifikacije

4. CEZIH (središnji sustav) - središnji dio sustava koji isporučuje Ericsson Nikola Tesla je vrhunska platforma koju podržavaju stručnjaci koji rade 10-ak godina u zdravstvu. Dakle svaki sudionik (od developera do testera) je upoznat sa svim izazovima i situacijama koje dovode do toga da veliki postotak informatičkih projekata propada.

ENT i HZZO definiraju sam projekt implementacije koji se standardno obavlja fazno (po županijama ili područnim uredima) Iako sve izgleda jednostavno, proces ne smije stati niti u jednom trenutku, pacijenti moraju dobiti svoju skrb, plaćanje mora ići bez greške, korisnicima uvođenje novog procesa ne smije odnositi previše vremena. Slično će ići sa elektroničkom uputnicom za bolnice (uključivo elektroničko otpusno pismo) i sličnim procesima.


Informatizacija jednog relativno složenog procesa u Hrvatskoj predstavlja više manje rutinu što ne znači da je brzo ili jednostavno objašnjava zašto je Hrvatska u svjetskom vrhu sa e-Health, a kad govorimo o privatnim klinikama, one su u informatizaciju krenule ranije kako bi se povećanom kvalitetom usluga i efikasnijim radom izborile za svoj dio kolaca na tržištu, objašnjava Gvozdanović.

„Ponovno naglašavam da centralizirani pristup informatizaciji u RH je jedini financijski i strukovno opravdan ta da je edukacija korisnika i priprema javnosti na proces promjene u informatizaciji zdravstva ključna i nužno ju je provesti sinkronizirano od strane svih sudionika procesa - od upravljačkog segmenta javnog zdravstva (HZZO, MiZ) i pružatelja tih istih usluga ordinacija, klinika, bolnica do kompanija/dobavljača u zdravstvu“, ističe Gvozdanović.

Uvođenjem eUputnice (crvena uputnice) po prvi put će se "ući" u bolnice, objašnjava Gvozdanović, a tehnički problemi (poput povezivosti, nesukladnosti skype i VPN klijenta...) koji su u PZZ davna prošlost će se pojaviti u ovom procesu.

„Činjenica da su liječnici, sestre, ljekarnici, inženjeri medicinske biokemije donekle promijenili i načine rada uvođenjem ICT rješenja je pomalo zaboravljena. Taj "change management" proces će se morati ponoviti integriranjem bolnica u CEZIH. Činjenica da veliki dio bolnica koristi neka informacijska rješenja, da su korisnici već donekle educirani i naviknuli se na korištenje ICT rješenje će olakšati ovaj proces“, ističe Gvozdanović.

Kada se govori o informatizaciji, ističe kako ona mora zadovoljiti sva tri važna aspekta: stručni, financijski i upravljački, a za sve je podloga prava informacija u pravo vrijeme.

„Vrlo je česta pogreška usredotočiti se samo na financije. U projektu informatizacije PZZ to odavno nije slučaj. Naime "tjerati" liječnika da koristi aplikaciju i unosi neke podatke u nju a da to nije izravno povezano sa temeljnim poslom koji liječnik obavlja (liječenje pacijenta) će stvoriti frustriranog korisnika, smanjiti kvalitetu pružanja skrbi, usporiti proces, prikupiti netočne, manjkave odnosno podatke loše kvalitete.

No ukoliko liječnik koristi aplikaciju da bi pogledao karton pacijenta, zapisao potrebne podatke poput anamneze, statusa, preporuke liječnika, postavio dijagnozu, zapisao koje je postupke napravio i što planira, propisao lijek i napisao uputnicu te naručio pacijenta (to bi sve napravio i na papiru) i ukoliko mu je to kroz aplikaciju brže i preglednije nego ranije, ukoliko ga aplikacija upozori na smjernice, potrebu da napravi neke pretrage on će to rado činiti. Aplikacija mu onda, kad se na nju navikne, predstavlja 'novi stetoskop'“, ističe Gvozdanović.

A posljedica je da javnozdravstvene institucije imaju realnu sliku zdravlja pacijenata, da HZZO ima točne podatke o parametrima kvalitete i ključnim pokazateljima uspješnosti a da korisnik nije napravio niti jednu dodatnu aktivnost da bi se ti podaci prikupljali.

„Svakako se kvaliteta svakog pojedinog dijela sustava uvijek može unaprjeđivati. Podrška i edukacija se mogu unaprijediti, no to je povezano i sa spremnosti korisnika da takvu uslugu i plate - nažalost softver i usluge su jako podcijenjeni u Hrvatskoj. Općenito bolja informacijska pismenost korisnika i koordinacija različitih projekata informatizacije bi efikasnije iskoristile postojeće funkcionalnosti sustava CEZIH“, ističe Gvozdanović.

Jedno od ključnih pitanja informatizacije zdravstva je i sigurnost i to od pitanja gdje se čuvaju podaci, do toga kome su sve i na koji način te informacije dostupne. Gvozdanović ističe da se mora paziti da se ne dogodi i priča poput ove - što bi se dogodilo da se netko obuče u bijelu kutu, ode na neki odjel velike bolnice i kaže "dr XY sa kirurgije, ja sam novi. Možete li molim vas dati podatke o pacijentu Z!?“.

Uz to za mnoge će biti problem jer će se govoriti kako su podaci zapravo negdje na internetu, jer kako ističe Gvozdanović možda će to izazvati paniku ali bespotrebno jer i bankomati su na svakom uglu pa smo se na to navikli.

Konačno, istina je da pacijent jest vlasnik podataka i implementacijom središnjeg elektroničkog kartona će ga se pitati za pristup, ističe Gvozdanović i dodaje da međutim, jedinstvenu stav zdravstvenih profesionalaca je da ukoliko će imati ikakve podatke, onda im trebaju svi, tj. cjelovita slika.

„Temeljiti stručnu odluku o liječenju na temelju podataka za koje ne znam da li je nešto skriveno ili nije, nije prihvatljivo niti jednom zdravstvenom radniku. Konačno, privatnost podataka i kvaliteta liječenja nisu u kontradiktornom odnosu, jer liječnike obvezuje Hipokratova zakletva. Ne jednom reprezentativnom sastanku sa 15-ak zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti, predstavnika udruge za zaštitu prava pacijenata, nakon višesatne rasprave što prikazati, kako prikazati postavljeno je pitanje: "da li mi svatko od vas u svojoj specijalnosti može pružiti bolju skrb ukoliko ima na raspolaganju sve moje podatke". Bez puno razmišljanja su apsolutno svi odgovorili "naravno“, objašnjava Gvozdanović i dodaje da je pitanje da li je 100 spašenih života manje i sve silne uštede radi izbjegavanje nuspojava, kvalitetnije terapije, bržeg izlječenja, usporedivo sa pravom da pacijent ne da svoje medicinske podatke liječniku koji ga liječi.

On zaključuje da se po svemu sudeći takvo pravo ne može poreći pacijentu i on će biti vlasnik podataka i davati pravo pristupa, ali će trebati intenzivno i kontinuirano raditi na edukaciji pacijenata o tome kako sveobuhvatni uvid u njihove medicinske podatke utječe na podizanje kvalitete skrbi koju će dobiti.

Još iz kategorije

Lexmark komercijalizira svoju interno korištenu IoT platformu

Lexmark komercijalizira svoju interno korištenu IoT platformu

20.10.2021.

Kompanija Lexmark, poznata po printerima, razvila je platformu Interneta stvari (IoT) i predstavila je na komercijalnom tržištu. Namijenjena je poduzećima i naziva se Lexmark Optra IoT Solutions, a javnost je za nju doznala tijekom virtualne IoT konferencije IoT Tech Expo North America.

Vlade država će u 2022. potrošiti 6,5 posto više novca na IT rješenja

Vlade država će u 2022. potrošiti 6,5 posto više novca na IT rješenja

20.10.2021.

Potrošnja na informatičke tehnologije (IT) u sektorima vladajućih struktura svih država svijeta dogodine će dosegnuti 557,3 milijarde američkih dolara, što bi bio rast od 6,5 posto u odnosu na potrošnju iz ove godine, navodi Gartner u istraživanju. Naravno, te promjene i dalje potiče aktualna pandemija koronavirusa.

Četvrti kvartal zaredom tržište printera nastavlja s rastom

Četvrti kvartal zaredom tržište printera nastavlja s rastom

19.10.2021.

Svjetsko tržište perifernih uređaja za printanje poraslo je četvrti kvartal zaredom u drugom tromjesečju 2021., prema podacima kojima barata IDC. Isporuke su porasle za 13,4 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno, na gotovo 22,9 milijuna jedinica.