E-commerce, prepaid cards, beskontaktno plaćanje, NFC (Near-Field Communicatio), POS (Point of Sale), cloud, mobilno plaćanje itd. su samo neki od pojmova koji nam polako postaju svakodnevica, a do prije desetak godina su nam bili nepoznanica. Sve je počelo nekad davno robnom razmjenom, a kroz stoljeća su se razvile kovanice i papirnati novac. Prvo korištenje tehnologije u svrhu plaćanja je primijenjeno krajem devetnaestog stoljeća, a to je bilo slanje novca telegrafom.
Iz nešto bliže prošlosti se možemo prisjetiti čekova, a prve kartice se počinju upotrebljavati sredinom prošlog stoljeća. Život nam je danas praktički nezamisliv bez kartica (svaki Hrvat u svom džepu ima prosječno tri kartice), a one danas predstavljaju osnovu plaćanja i temelj svih tehnologija plaćanja koje nam dolaze.
Plaćanje putem Internet i mobilno plaćanje bilježe iz godine u godine sve veći rast, a to ukazuje da činjenicu da se razvija okruženje iz kojeg gotovina i živi novac polako nestaju, a jedino što je bitno jest sigurnost transakcije i sigurnost kartičnih podataka. Novac, kao platežno sredstvo, se stoljećima razvijao, a budućnost i društvo teži virtualnom novcu te se razvija bezgotovinsko društvo (engl. Cashless society). Gledajući s poslovne strane razvoj kartične industrije i razvoj novih tehnologija nameće velike pritiske financijskim institucijama koje su glavni nosioci kartične industrije.
O budućnosti plaćanja se mnogo razglaba te je jako teško predvidjeti smjer kretanja. Puno je interesnih skupina (banke, kartične kuće, krajnji korisnici, trgovci, itd.) u industriji plaćanja gdje svaka ima svoje želje i preferencije, a kod svih glavnu ulogu ima troškovna strana. Sljedeća tri načina plaćanja će svakako obilježiti bližu budućnost i postaviti dugoročne temelje za budućnost plaćanja.
Beskontaktno plaćanje (engl. Contactless) - „TAP and GO“
Zar ne bi bilo idealno da kavu i novine platite karticom ili da uđete u tramvaj i karticom kupite kartu? U kafiću ili tramvaju prislonite svoju karticu, počekate par sekundi i gotovo. Upravo za ovakav tip transakcija je idealno bezkontaktno plaćanje, a to su transakcije malih vrijednosti tj. mikroplaćanja (do cca 100kn/20$). Za veće iznose potrebna je autorizacija PIN-om. Ovaj način plaćanja pogodan je npr. za kafiće, trafike, restorane brze prehrane, pekare, javni prijevoz i sl. uslužne djelatnosti. Važno je naglasiti da beskontaktna kartica kao i beskontaktni terminal mogu funkcionirati i kao kontaktna kartica i kontaktni terminal.
Mobilna plaćanja
Mobilno plaćanje možemo podijeliti na dvije osnovne kategorije, a to su: mobilno plaćanje temeljeno na NFC (Near Field Communication) tehnologiji te mobilno plaćanje u oblaku (engl. cloud payments). Oba rješenja postaju sve popularnija, a koje će prevladati ovisit će o željama kupaca i trgovaca, ali i troškovima infrastrukturnih promjena koje će ove tehnologije donijeti za sobom. Tema mobilnog plaćanja može biti dosta zbunjujuća za prosječne korisnike, pa ćemo u nastavku detaljnije objasniti koja je razlika između navedenih kategorija.
Što je NFC wallet?
NFC wallet zahtjeva poseban chip i aplikaciju na pametnom telefonu, dakle korištenje NFC-a nije moguće bez pametnog telefona. Korisnik se logira putem PIN-a ili sigurnosne lozinke u aplikaciju. Kada se pokrenula aplikacije moguće je izvršiti beskontaktno (engl. contactless) plaćanje na terminalu koji podržava NFC tehnologiju, naravno prije je potrebno registrirati svoju karticu unutar aplikacije. Dodana vrijednost ovih aplikacija što se mogu registrirati i razne loyalty kartice.
Što je Cloud wallet?
Slično kao i kod NFC walleta korištenje Cloud walleta nije moguće bez pametnog mobitela. Potrebno je instalirati aplikaciju na mobitel u koju se korisnik logira putem sigurnosne lozinke. Ovo rješenje koristi se za plaćanje putem PayPalla. Plaćanje putem cloud walleta se obaviti i na fizičkom prodajnom mjestu i to tako da se na POS terminal upisuje broj mobitela i sigurnosna lozinka putem koje se identificira korisnik u cloudu. Složit ćemo se svi da je ovo rješenje dosta nespretno za razliku od bezkontatnog plaćanja na terminalima, ali za trgovca i prihvatitelja je dosta jeftinije jer ne mora ulagati u nove terminale već samo u doradu postojećih.
Virtualni novac
Virtualni novac se koristi za online kockanje, igranje, kupnju aplikacija, kupnju glazbe i sl. Zamislite da na vašoj virtualnoj farmi na Facebooku nestane stočne hrane, a da životinje ne bi ostale gladne iskoristite svoje FB kredite i kupite hranu. FB kredite, osim na Internetu, možete kupiti i u dućanu. Prednost virtualnog novca je u tome što je vezan za specifičnu virtualnu zajednicu, a može ga izdati bilo koja tvrtka. Tvrtka BitCoin i igra Second Life su prve započele s primjenom virtualnog novca.
Cilj svih velikih tvrtki poput Apple i Google je skupljanje što većeg broja kartica kako bi postali „univerzalni novčanik“ svakog korisnika. Glavna ideja jest da univerzalni novčanik sadrži sve platne kartice, loyalty kartice i virtualni novac. Virtualni novac će u nekom dužem periodu zasigurno postati glavni fokus svih većih trgovaca jer će tako moći značajno uštedjeti na naknadama za plaćanje kreditnim karticama.
Intel je izgradio najveći svjetski neuromorfni sustav kodnog naziva Hala Point. Ovaj veliki neuromorfni sustav, prvobitno postavljen u Sandia National Laboratories, koristi Intelov procesor Loihi 2, ima za cilj podržati istraživanja za buduću umjetnu inteligenciju inspiriranu mozgom
Kolokacija servera poznata je praksa smještanja servera u vanjski data centar, umjesto u vlastiti prostor. Nudi niz prednosti za tvrtke svih veličina jer znatno smanjuje složenost i trošak povezan s održavanjem servera
Bank of Nova Scotia odabrala je Google Cloud za podršku svojim rastućim digitalnim operacijama, utirući put upotrebi generativne umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija.
