Veliki broj poduzetnika, njih više od 50 posto nije previše osjetilo krizu u poslovanju

Novo normalno, fraza koja se ponavlja od samog početka pandemije koronavirusom, donijela je niz promjena koje su utjecale na naš posao, društveni i obiteljski život. Sve te promjene odrazile su se i na prihode potrošača i kupovne navike, pokazalo je redovno istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u svibnju 2021. provela agencija za istraživanje tržišta Improve.

Prema rezultatima istraživanja, zbog uvođenja epidemioloških mjera, čak je 60 posto ispitanika izjavilo da im nedostaju društvena okupljanja. Starijim ispitanicima najviše nedostaje fizički kontakt - zagrljaji, dodiri, rukovanja - i obiteljska okupljanja. Nešto mlađim ispitanicima ponajprije nedostaju društvena okupljanja, kao i onim najmlađim, koji su se osim toga zaželjeli festivala i glazbenih koncerata te noćnih izlazaka.

Sportska događanja mnogo više nedostaju muškim nego ženskim sudionicima istraživanja, a zanimljiv je i podatak da fizički kontakt i obiteljska okupljanja više nedostaju Slavoncima, dok glazbeni festivali i koncerti više od prosjeka nedostaju Dalmatincima.

Po pitanju toga što ih čini zadovoljnima u novonastalim okolnostima, 59 posto je izjavilo da su sretni jer provode više vremena s obitelji. Činjenica da je sada više javnih usluga dostupno online zadovoljnima čini 52 posto sudionika istraživanja, a 48 posto ispitanih je sretno zbog toga što sada više vremena provode u različitim aktivnostima na otvorenom.

Zadovoljstvo iskazanom solidarnosti u zajednici, primjerice uslijed kupnje kod lokalnih OPG-a, izrazilo je 28 posto ispitanika. Zanimljivo je da je su Zagrepčani iznadprosječno sretni što mogu raditi od kuće, dok provođenje vremena na otvorenom i solidarnost u društvu više od prosjeka vesele Dalmatince.

Zbog epidemioloških mjera, novo normalno je kod nekih dovelo do toga da su odlaske na posao morali ili mogli zamijeniti radom od kuće. Kod ljudi koji rade za poslodavca, većina ispitanika (61 posto), nastavila je i dalje odlaziti na radno mjesto. Tek 9,4 posto ispitanih radilo je isključivo iz vlastitog doma, dok je 29,9 posto ljudi radilo naizmjenično kod kuće i na svojem radnom mjestu. Od 63 posto ispitanika zaposlenih kod poslodavaca, 34 posto je izrazilo strah da će izgubiti posao, što je 7 posto manje u odnosu na rezultate iz jeseni 2020.

Što se tiče utjecaja pandemije na poslovanje privatnih poduzetnika, 55 posto je odgovorilo da nisu osjetili ekonomske posljedice i da se ne boje za svoje poslovanje. No, 30 posto ispitanih vlasnika poduzeća izrazilo strah da će morati zatvoriti tvrtku ili obrt, 10 posto vlasnika poduzeća je privremeno obustavilo poslovanje, a 6 posto poduzetnika tijekom pandemije trajno je prestalo s radom.

Inače, većina sudionika u istraživanju u razdoblju pandemije je radila za poslodavca (63 posto). Vlastito poduzeće, obrt ili obiteljsko gospodarstvo imalo je 11 posto ispitanih, a 26 posto nije obavljalo nikakav plaćeni posao.

Od ukupnog broja sudionika obuhvaćenih istraživanjem, većina se slaže kako će pandemija imati negativni utjecaj na mentalno zdravlje stanovništva. Najveću zabrinutost, kod 44 posto ispitanika, izaziva pad u kvaliteti zdravstvene skrbi, dok 43 posto posto njih najviše zabrinjava rast cijena.

Iako u manjem postotku u usporedbi s prošlogodišnjim izdanjem istraživanja, kod ispitanika i dalje postoji zabrinutost zbog mogućnosti gubitka radnog mjesta pa je 33 posto navelo kako se boji vala otkaza i rasta nezaposlenosti. Najmlađa skupina ispitanika u dobi do 29 godina zabrinuta je zbog negativnog utjecaja pandemije na obrazovni sustav (33 posto), ali istovremeno visoki postotak mladih, čak 43 posto, strahuje od gubitka posla.

Nove okolnosti su zbog promjena u načinu života i rada kod 45 posto ispitanih izazvale osjećaj izolacije i isključenosti. Čak 35 posto ispitanih izjavilo je da osjećaju anksioznost zbog globalne situacije, a 19 posto kaže da se još uvijek bori s uspostavljanjem balansa između privatnog i profesionalnog života jer „ne mogu otići s posla“, što se odnosi na onaj dio ispitanika koji posao obavlja od kuće.

Osjećaj izolacije najviše opterećuje najmlađu skupinu ispitanika (53 posto) i žene (48 posto), a nešto manje muškarce (41 posto). Jednako tako, žene su zabrinutije zbog globalne situacije od muškaraca (38 posto naprama 32 posto). U pogledu balansiranja između privatnog i poslovnog života najviše problema imaju ispitanici iz Dalmacije (25 posto).

Čak 44 posto ispitanih je izjavilo da su prihodi njihovih kućanstava tijekom pandemije smanjeni. Zbog pada prihoda, u ovom razdoblju je od planiranih velikih kupnji za kućanstvo ili kupnji za vlastite potrebe odustalo 57 posto ispitanih. Najveći pad prihoda kućanstva zabilježen je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (kod 56 posto ispitanika) te u Dalmaciji (54 posto).

U pogledu potrošnje, prosječna mjesečna potrošnja u kućanstvu kod 59 posto ispitanika ostala je na istoj razini kao i prije početka epidemije. Smanjene troškove i manju prosječnu potrošnju u kućanstvu imalo je 25 posto ispitanih, a veća potrošnja je zabilježena ponajprije u Dalmaciji (16 posto).

U usporedbi s troškovima prije početka pandemije, značajni pad je zabilježen u sljedećim kategorijama: izložbe, kazališta, kina, koncerti (pad od 80 posto) putovanja (pad od 79 posto) i restorani (70 posto). Istovremeno, ljudi više troše na namirnice kojima pripremaju obroke kod kuće (24 posto) te na usluge interneta (16 posto).

Novo normalno utjecalo je i na navike plaćanja. Zaraze prilikom plaćanja gotovinom se boji 20 posto ispitanih, a najveća promjena vidljiva je u segmentu kupnje online. Novi podaci ukazuju na porast kupnje online za 7 postotnih bodova u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja. Tako 41 posto ispitanih sudionika istraživanja kupuje putem interneta češće nego prije, a 46 posto ispitanih češće plaća karticama.

„Pandemija je potrošačima dala priliku da razmisle o svojim navikama, ujedno i načinu na koji njihova potrošnja utječe na druge, društvo u cjelini i na okoliš.“, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

„Ovi podaci potvrđuju snažan trend povećanja internetske kupnje koji se nastavio i nakon razdoblja ukidanja epidemioloških mjera. Isto se dogodilo s beskontaktnim i bezgotovinskim plaćanjima. Promjene u navikama plaćanja građana koje je uzrokovala pandemija već pokazuju znakove pretvaranja u trendove“, ističe Vladimirescu.

Novo normalno pokazalo je i onu ljudsku, solidarnu stranu hrvatskih građana. U uvjetima novog normalnog neku vrstu pomoći pružilo je 34 posto ispitanih. Zanimljiv podatak je i da su najviše pomagali ispitanici najstarije dobne skupine, oni između 50 i 55 godina. U pomaganju drugima 60 posto pomoći povezano je s kupnjom i nabavkom namirnica, pomoć u vidu prijevoza pružilo je 35 posto, a pomoć prilikom nabavke lijekova 33 posto ispitanika.