Hrvatska softverska industrija definitivni je pobjednik kada je riječ o dobiti prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) u posljednjih nekoliko godina ako se gleda cjelokupno domaće ICT tržište. Prema podacima tvrtke Bisnode i portala Poslovna.hr i ICTbusiness.info vidljivo je da softverska industrija ima EBITDA rast od čak 25,02 posto u prošloj poslovnoj godini u odnosu na 2018. godinu. Visok rast ponovno bilježi i telekomunikacijska industrija s 11,53 posto, dok snažan pad EBITDA bilježi segment računala s čak 15,5 posto.
Ukupna bruto dobit ICT industrije u 2019. godini dosegla je 7,63 milijarde kuna uz rast od 13,76 posto na godišnjoj razini. Najveći udio u EBITDA na cijelom, tržištu ima segment telekomunikacija s 4,96 milijardi kuna uz godišnji rast od već spomenutih 11,53 posto. Segment softverske industrije dosegao je 2,35 milijardi kuna EBIZTDA, a daleko iza nalazi se segment računala sa svega 326,32 milijuna kuna EBITDA.
Zanimljivo je da prosječni godišnji porast u sedam godina telekomunikacijski i računalni segment imaju gotovo isti, pa je čak i segment računala bolji s prosječnim godišnjim rastom od 1,75 posto. Segment telekomunikacija rastao je prosječnih 1,63 posto na godinu. Najveći prosječni godišnji rast ima softverski segment s 12,02 posto. Ako bi se prosječni rast nastavio za manje od sedam godina softverski segment preteći će telekomunikacijski kada je riječ o visini ukupnog EBITDA.
I ovog puta analiziramo prema vrlo jasnim kriterijima. Kako bi bilo sasvim jasno i usporedivo s prethodnim godinama tvrtke su gledane po prijavljenom NKD-u, što za neke od njih i nije odgovarajuće ali to je zapravo jedini način da podaci budu kontinuirano usporedivi.
Znamo da će mnogi reći kako će se opet na listi naći i tvrtke koje možda ne pripadaju po pretežitoj djelatnosti ovom segmentu, ali NKD je realno jedina prava odrednica. Problem naravno nastaje jer mnogima NKD odnosno glavna djelatnost prema NKD je samo jedna u nizu djelatnosti ponekad i nije ključna. Dakle cijeli ICT pripada u tri NKD područja softver 62.01, 62.02, 62.03, 62.09, 63.11; računala 26.20, 58.21, 58.29, 95.11 te komunikacije i telekomi 26.30, 61.10, 61.20, 61.30 i 61.90. Prema ovim NKD-ovima u analizu je ukupno ušlo više od 13000 tvrtki.
Dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) domaćeg ICT tržišta
EBITDA | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 |
Telekomunikacije | 4,427,264,800.00 | 3,839,616,549.00 | 3,792,331,238.00 | 3,859,312,832.00 | 3,880,202,277.00 | 4,444,052,121.00 | 4,956,613,300.00 |
Računala | 289,044,700.00 | 298,795,222.00 | 297,215,508.00 | 301,938,941.00 | 352,225,801.00 | 386,183,615.00 | 326,321,900.00 |
Softver | 1,061,350,700.00 | 1,062,582,385.00 | 1,261,942,618.00 | 1,449,433,301.00 | 1,666,723,225.00 | 1,879,200,343.00 | 2,349,400,600.00 |
Ukupno tržište | 5,777,660,200.00 | 5,200,994,156.00 | 5,351,489,364.00 | 5,610,685,074.00 | 5,899,151,303.00 | 6,709,436,079.00 | 7,632,335,800.00 |
Izvor: Bisnode, Poslovna.hr i ICTbusiness.info
Godišnja promjena | 2014/2013 | 2015/2014 | 2016/2015 | 2017/2016 | 2018/2017 | 2019/2018 |
Telekomunikacije | -13.27% | -1.23% | 1.77% | 0.54% | 14.53% | 11.53% |
Računala | 3.37% | -0.53% | 1.59% | 16.65% | 9.64% | -15.50% |
Softver | 0.12% | 18.76% | 14.86% | 14.99% | 12.75% | 25.02% |
Ukupno tržište | -9.98% | 2.89% | 4.84% | 5.14% | 13.74% | 13.76% |
Izvor: Bisnode, Poslovna.hr i ICTbusiness.info
Siemens je otvorio prvi građevinski kompleks svog tehnološkog centra (STC) u istraživačkom kampusu Garching, sjeverno od Münchena u Njemačkoj. Tu se nalaze i druge institucije pored Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM), poput Instituta Max Planck i SAP-a, s oko 28.000 ljudi koji rade u ovom središtu.
Google planira potrošiti 600 milijuna eura na novi podatkovni centar u Nizozemskoj. To će dodati gotovo 4 milijarde eura uloženih u širenje nizozemske infrastrukture tvrtke tijekom proteklog desetljeća.
U prvom kvartalu 2024. Nokia je imala pad neto prodaje od 20 posto na 4,7 milijardi eura. Tvrtka je pad pripisala stalnoj slabosti tržišta. Neto dobit dobavljača porasla je 52 posto na 438 milijuna eura, čemu su pridonijela poboljšanja marži, ušteda troškova i ugovori o patentima.
